SEMINARSKI RAD

MEĐUNARODNA KRIVIČNA DELA U 

UŽEM I ŠIREM SMISLU

background image

4

Boljem razumevanju međunarodnih krivičnih dela pomažu njihove podele koje su česte u 

pravnoj   literaturi.   Ima   ih   mnoštvo   i   zasnivaju   se   na   raznim,   ne   uvek   precizno   definisanim 

kriterijumima. Jedna od njih je podela međunarodnih krivičnih dela na ona u užem i u širem smislu.

5

2. SUŠTINA PODELE MEĐUNARODNIH KRIVIČNIH DELA

Podela međunarodnih krivičnih dela na ona u užem i u širem smislu usvojena je na XIV 

kongresu Međunarodnog udruženja za krivično pravo u Beču 1989. godine, kada je izvršeno 

razlikovanje između međunarodnih zločina stricto sensu   i   lato sensu (u užem odnosno širem 

smislu). Pri tome je precizirano da se pod zločinima stricto sensu podrazumevaju ona krivična dela 

koje je priznala međunarodna zajednica u skladu sa opšteprihvaćenim pravilima za stvaranje 

međunarodnog prava, tako da se krivična odgovornost pojedinaca neposredno zasniva samo na 

ovom   priznanju,   s   tim   da   se   navedena   dela   ograničavaju   na   kršenje   najviših   vrednosti 

međunarodne   zajednice,   a   ako   su   ti   zahtevi   ispunjeni,   kao   međunarodna   krivična   dela   ove 

kategorije mogu se, pored već postojećih, priznati i druga dela. Sa druge strane, međunarodna 

krivična   dela   u   užem   smislu   određena   su   kao   ona   koja   su   priznata   pravilima   međunarodne 

zajednice koja nisu opšte prihvaćena i koja se tiču povrede vrednosti, čija zaštita traži saradnju 

zainteresovanih država, s tim da je odgovornost za ta dela zasnovana na domaćem pravu.

1

Navedena podela, bilo da je izričita, bilo da je posredna, proizlazi iz načina izlaganja 

zločina na koje se odnosi i javlja se kod jednog broja autora. Tako se, na primer, precizira da se pod 

međunarodnim krivičnim delima u užem smislu podrazumevaju ona za koja su posle Drugog 

svetskog rata sudili međunarodni vojni sudovi u Nirnbergu i Tokiju, a koja su dobila potvrdu 

usvajanjem četiri Ženevske konvencije (ratni zločini, zločini protiv mira i zločin protiv čovečnosti) 

te da među njih spada i zločin genocida  koji je uveden Konvencijom o genocidu 1948. godine. Reč 

je o delima kojima se napadaju najvažnija dobra međunarodne zajednice. Naprotiv, u širem smislu 

međunarodna krivična dela su sva ona ponašanja za koja je međunarodna zajednica zainteresovana 

da budu suzbijana zbog njihovog međunarodnog karaktera, s tim da je neophodna pretpostavka za 

njihovo suzbijanje to da su nacionalnim krivičnim zakonodavstvima predviđena kao krivična dela. 

U tu kategoriju spadaju trgovina ljudima, aparthejd, gusarstvo, međunarodni terorizam, otmica 

vazduhoplova, ilegalni promet droge itd.

2

Slično se izjašnjavaju i neki drugi teoretičari. Oni objašnjavaju da su međunarodna krivična 

dela u užem smislu ona koja su direktno inkriminisana pravilima međunarodnog krivičnog  prava 

1

 Krivokapić, B. (2012): Vrste međunarodnih krivičnih dela u: Relevantna pitanja primene međunarodnog krivičnog 

prava u nacionalnom pravu, Nogo S. (ur.), Tara, str 174

2

 Stojanović, Z. (2006): Međunarodno krivično pravo, Pravna knjiga, Beograd str. 13

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti