1
FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE I PRAVO
UNIVERZITET “UNION NIKOLA TESLA”
POJAM USTAVA
(Seminarski rad)
Profesor, Student,
Beograd, Jun , 2023.
2
Sadržaj
Uvod
………………………………………………………………………….............................3
1. Pojam ustava
…………………………………………………………………….…………...4
1.1 Ustav u materijalnom smislu………………………………………………………………
1.2 Ustav u formalnom smislu………………………………………………………………...
2. Vrste ustava
………………………………………………………………………………….5
2.1 Pisani i nepisani ustavi…………………………………………………………………….
2.2. Kodifikovani I nekodifikovani ustavi…………………………………………………….
2.3 Čvrsti I meki ustavi………………………………………………………………………..
2.4 Oktroisani ustavi, ustavi paktovi i narodni ustavi…………………………………………
3. Donošenje ustava
………………………………………………………………………….....7
3.1 Donošenje prvog ustava……………………………………………………………………
3.2 Donošenje ustava u državama koje već imaju ustave……………………………………..
4. Istorija ustava
………………………………………………………………………………..8
4.1 Rani srednji vek…………………………………………………………………………….
4.2 Srednji vek nakon 1000-te godine………………………………………………………….
Zaključak
……………………………………………………………………………………….11
Literatura
………………………………………………………………………………………12
4
jeziku.
Ustav Monaka
najkraći napisani ustav, koji sadrži 10 paragrafa sa 97 članova, i ukupno
3.814 reči.
2
1. POJAM USTAVA
1.1 Ustav u materijalnom smislu
Osnovno obeležje pojma ustava u materijalnom smislu je oslanjanje ovog pojma
na sadržaj odnosa koji se uređuju ustavom, nezavisno od toga da li su ti odnosi stvarno i
uređeni ustavnom normom ili pak nekim drugim propisima, pa čak i običajima. Postoje
razlike u teorijskim razmatranjima pojma ustava u materijalnom smislu. Razlike proističu
iz samog poimanja sadržine ustavne materije, a s obzirom na to mogu se grupisati u dve
osnovne grupe. Prvoj grupi pripadaju teoretičari, koji sadržaj ustavne materije vezuju u
osnovi za državu, njenu organizaciju, status, nadležnosti i međusobne odnose organa
vlasti, posebno najviših organa državne vlasti. Drugoj grupi pripadaju teoretičari koji
sadržaj ustavne materije vezuju u osnovu za društvo. Postoje i shvatanja koja kombinuju
oba navedena svojstva sadržaja ustavne materije. Pristalice ovih shvatanja vezuju se
podjednako za organizaciju i funkcionisanje organa vlasti, kao i za pravila po kojima se
stvara pravo, a smatrajući ih jednako važnim za određivanje pojma ustava. Zajedničko sa
sva izneta različita shvatanja ustava u materijalnom smislu jeste vezivanje sadržaja za
državu ili pravo. U konstitucionalnoj i pravnoj teoriji sreću se stanovišta koja materijalni
pojam ustava sadržinski proširuju izvan države i prava. Ovu grupu povezuje stav po
kome sadržaj ustava vezuje za političke i socijalno – ekonomske odnose.
1.2 Ustav u formalnom smislu
Forma ustava je njegovo bitno svojstvo, osobina po kojoj se ustav razlikuje od
zakona i drugih opštih pravnih akata. Elementi koji određuju formu ustava su pisana
forma, sistematizovanje ustavnih normi u jednom jedinstvenom pravnom aktu, najveća
pravna snaga ustavnih normi i najviše mesto koje ustav zauzima u pravnom sistemu.
Elementi koji određuju svojstva ustava u formalnom smislu su: poseban organ koji
odlučuje o donošenju ili promeni ustava; poseban postupak po kojem se ustav donosi ili
menja i poseban način uređivanja postupka revizije ustava. U ustavu se uređuju
najvažnija pitanja u političkoj zajednici. Legitimitet ustava počiva na njegovoj sadržini,
priznatoj i prihvaćenoj od strane građana političke zajednice.
2. VRSTE USTAVA
2
„Constitution of India”. Ministry of Law and Justice of India. 2008.
