Primjena kvantitativnih metoda u ekonomiji

UVOD

Fakultet ekonomije ima za cilj obrazovanje ekonomista za srednje, više i visoke upravljačke funkcije u preduzećima i drugim poslovnim sistemima. Da bi se taj cilj uspješno ostvario, potrebno je osposobiti studente da analiziraju privredne faktore, pokazatelje i rezultate poslovnih aktivnosti, kako bi mogli doprinositi razvoju svog poslovnog okruženja. Oni će u tome biti uspješni u onolikoj mjeri u kojoj su usvojili potrebna znanja i vještine iz poslovne ekonomije i analize. Upravo sticanje tih znanja i razvoj tih vještina su zadatak kvantitativnih metoda kao vrste matematike tj njene primjene u ekonomiji.
Međutim, uspješnost nastave matematike zavisi o mnogim faktorima. Ona mora biti takva da kod studenata budi interes prema predmetu što nije uvijek lako postići. Matematika se ubraja u teže nastavne predmete, zahtijeva neprekidan kontinuirani rad u koji je potrebno uložiti puno vremena, truda i napora. Ukoliko studenti nisu spremni na takav angažman, savladavanje matematičkih sadržaja zadaje im dosta poteškoća. Nije rijedak slučaj da studenti dođu sa skromnim znanjem iz matematike pa brojne sadržaje moraju ponoviti, kako bi dosegli nivo na kome mogu pratiti nastavni plan i program iz ovog predmeta. Kada je veliki starogrčki matematičar Euklid (oko 340. – oko 287. prije Hrista) održao jednoj grupi studenata početnika prvo predavanje, Euklida je na kraju predavanja jedan od njih upitao: ”A što će nam u životu matematika ?”. Euklid nije odgovorio ništa. Nakon pola sata poslao mu je po svom robu jedan zlatni novčić i otpustio ga je iz škole. Interesantno, i danas se od učenika i studenata zna čuti isto pitanje koje je postavljeno u 3. vijeku prije Hrista. Mi, međutim, na to ne smijemo samo uvrijeđeno odšutjeti kao Euklid, nego moramo jasno reći da je matematika svuda oko nas. Veliki ruski pisac Lav Nikolajevič Tolstoj (1828. –1910.g.) čak kaže: ”Čovjek je poput razlomka, čiji je brojnik ono što jest, a nazivnik ono što misli o sebi. Što je nazivnik veći razlomak je manji !”.
Matematika nam služi u svakodnevnom životu, nauci, umjetnosti (uska povezanost matematike i muzike, slikarstva i kiparstva), trgovini, industriji itd. jer je moćno, sažeto i nedvosmisleno sredstvo komunikacije, objašnjavanja i procjene. Ma koliko ona bila komplikovana, moramo se svi složiti da bi bilo daleko teže živjeti bez nje. Tako starogrčki matematičar i filozof Platon (oko 427. – oko 348.g. prije Hrista) kaže: ”Svim ljudima nisu sve stvari potrebne, ali je račun ne samo svima nego i svakome jako potreban.  Tko računati ili barem brojiti ne zna, mora se izbrisati iz broja svih ljudi, inače nema prijateljstva među trgovcima, ni ljubavi među susjedima, ni sluge u opštini, niti pravednost u pravdi stalno stanovati može !”.
Zbog toga je potrebno odmah postaviti jasne ciljeve koje treba ostvariti nastava ”Kvantitativnih metoda” na Ekonomskom fakultetu kako bi studenti dobili podsticaj da krenu u ponavljanje i onih sadržaja koje su u prethodnom školovanju izbjegavali odnosno nisu u dovoljnoj mjeri savladali. Vrlo je važno studentima osigurati i druge različite oblike dopunske ili dodatne nastave (u obliku dodatnih seminara, vježbi, konsultacija itd.), što se u praksi pokazalo vrlo efikasnom pomoći u savladavanju matematičkih znanja.