1. UVOD

Razvoj informacionih tehnologija, pre svega Interneta, uneo je drastične promene u 

sve pore društvenog života, od kojih su neke izrazito pozitivne, a neke krajnje negativne i 
potpuno nepoželjne. Iz tog razloga internet korisnici moraju pronaći način da u najvećoj 
mogućoj meri iskoriste pogodnosti koje Internet pruža. Internet je neiscrpni izvor informacija, 
i kao takav je u svakodnevnoj upotrebi od strane pojedinaca i organizacija. U novije vreme 
državne uprave mnogih zemalja kreiraju različite servise za elektronsko upravljanje u cilju što 
efikasnije dostupnosti podataka i komunikacije sa svojim građanima. 

U današnje vreme koje je nezamislivo bez korišćenja interneta – od elektronske pošte, 

preko društvenih mreža, cloud servisa, GPS-a, pa do jutjuba i mobilnog računarstva(statistika 
pokazuje da oko 1,6 milijardi ljudi širom planete svakog dana koristi Internet kako bi proverili 
svoj profil na Facebooku, Twiteru, nekom od mail account-a, pogledali video na YouTube-u, 
ili jednostavno vršili pretragu u cilju pronalaženja različitih informacija), kako na poslovnom, 
tako   i   na   privatnom   planu,   postavlja   se   pitanje   da   li   uopšte   postoji   mogućnost   zaštite 
privatnosti podataka na internetu. Koji su načini da kontrolišemo šta ćemo od ličnih podataka 
javno deliti sa drugima i da li postoji siguran način za zaštitu privatnosti na svetskoj globalnoj 
mreži računara?

Od   svog   nastanka   Internet   je   težio   da   ostvari   dve,   obično   suprotne,   želje: 

transparentnost i privatnost. Jedna grupa korisnika insistira na transparentnosti, a druga na 
privatnosti. Paradoksalno je da obe grupe ponekad zažele da iskoriste nešto od onog što 
zastupa „protivnička“ strana. Najglasniji zastupnici transparentnosti Interneta, i borbe protiv 
terorizma i kriminala svake vrste, imaju potrebu da zaštite svoje podatke od uvida javnosti.

1

1

 Ilić, M. i drugi. Deep web i dark web – Potreba ili zloupotreba, INFOTEH-JAHORINA Vol. 16, March 2017,  

dostupno na: 

http://infoteh.etf.unssa.rs.ba/zbornik/2017/radovi/RSS-3/RSS-3-9.pdf

2

background image

postavlja na Internet svoje web stranice i 1994. se pojavljuju prve on-line "prodavnice" u 
kojima je moguće kupovati preko Interneta. Krajem devedesetih razvijaju se nove tehnologije 
i   usluge,   kao   što   su   pretraživači   Interneta

3

  ,   Internet   telefonija,   elektronsko   poslovanje

4

portali, on-line bankarstvo, prenos slike i zvuka uživo itd.

Prema raznim izvorima, krajem XX veka na Internet je bilo priključeno preko 82 

miliona kompjutera, a registrovano oko 1,5 milion domena iz skoro svih država sveta, sa 
ukupnim brojem korisnika od oko 200 miliona. Treba imati u vidu da ove cifre odlikuje 
eksponencijalni rast.

2.1. Ljudske potrebe i Internet

Da li će osoba dozvoliti sebi da dođe u poziciju koja je više štetna nego korisna, ma 

kako   je   mi   ovde   nazvali,   zavisi   pre   svega   od   psihološkog   profila   korisnika,   delimično 
sociodemografske   strukture   i   njihove   međusobne   konvergencije   sa   aspektima   i   tehničkim 
mogućnostima Interneta. 

Ljudi putem Interneta najčešće održavaju i grade slabe, veze i odnose (weak ties), a 

snažne (strong ties) i dublje ostaju uglavnom zapostavljene jer zavise od fizičke blizine i 
direktnog   kontakta.   U   tom   kontekstu   Internet   bi   teoretski   mogao   biti   ultimativni   način 
izolacije, i to veći nego što je TV ikada bio. Televizija je bila i ostala tehnologija kod koje 
više ljudi (naročito onih bliskih) može da koristi isti aparat u isto vreme. 

Najrazličitije   potrebe   korišćenja   interneta   u   razne   svrhe,   mogu   se   svrstati   u   dve 

osnovne kategorije:
 - traženje i korišćenje informacija koje su korisniku potrebne, i
 - interakcija, komunikacija sa drugim ljudima u virtuelnom prostoru.

Lakoća   pristupa   velikim   količinama   informacija   je   nešto   što   ljude   privlači 

mnogobrojnim aktivnostima na Mreži, od običnog pretraživanja (search ili surfing) pa do 
raznovrsnih oblika kupovine, rezervacija, bankarstva i sl; i to sve u onom trenutku kada sam 
korisnik to zaželi, u skladu sa njegovim rasporedom i raspoloženjem. Mnogi se Internetu 
okreću   i   kao   načinu   da   izbegnu   pritisak   i   diskomfor   svakodnevnog   života.   Istraživanja 
pokazuju da je Internet često i sredstvo ostvarenja već postojećih oblika zavisnosti, preteranih 
preferencija i/ili kompulsivnog ponašanja. 

Pored svih ostalih razloga, ipak i pre svega, ljudi se okreću Internetu da bi zadovoljili 

svoje važne socijalne i psihološke potrebe, na prvom mestu interpersonalnu komunikaciju, a 
onda i potrebu za pripadanjem, samopouzdanjem, radoznalost, osećanje sopstvene vrednosti i 
dr. Međutim, kliničko, ali i empirijsko iskustvo govore i o brojnim negativnim razlozima, 
odnosno   posledicama   istog.   Ipak,   najčešće   pominjana   i   ispitivana   negativna   posledica 
povećane upotrebe Interneta je socijalna izolacija, usamljenost, gubitak socijalnih kontakata, 
slabljenje socijalnih veza...

Istraživači   smatraju   da   način   zbog   koga   korisnik   najčešće   koristi   ovaj   vid 

komunikacije ima svoju osnovu u bazičnim ljudskim potrebama, pa tako npr. u Maslovljevoj 
hijerarhiji motiva potreba za socijalnom prihvaćenošću i pripadanjem tu zauzima centralno 
mesto. 

Pokušavajući   da   objasne   ovu   pojavu   konkretno   među   američkim   korisnicima, 

istraživači   ističu   mogućnost   da   je   u   okviru   američkog   društva   potreba   za   socijalnom 

3

 eng. search engines.

4

 eng. e-business, e-commerce.

4

Želiš da pročitaš svih 13 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti