Odlomak

UVOD
Profesionalni rizik, predstavlja rizik od dešavanja neželjenih prosledica u radnoj i životnoj sredini.
Savremeno društvo, kao celina radne iživotne sredine se karakteriše kao društvo prepuno katastrofa i opasnosti, aliikao bezbedno društvo. Ono se sastoji od velikog broja propisa, zakona, i ustanova koje se bave procenom rizika.
Rizik se može okarakterisati i kao strah od dešavanja neželjenih dogadjaja, sa velikom verovatnoćom neželjenih posledica.
I ako samu “nesreću” ne moćemo sprečiti, možemo umanjiti šanse za njeno dešavanje, poštujući zakoone date od strane institucije za procenu rizika, upravnika preduzeća, pa i korišcenjem racionalnog razmišljanja i delovanja. Zato je vrlo važno poznavanje zakona i odredba donetih od strane države, a ako sama država nema potrebne stručnjake trebaangažovati strana lica.

1.RIZIK
1.1 LJUDSKA VRSTA I RIZIK
Celokupna istorija ljudske vrste je hronologija izloženosti nesrećama i njen napor kao ljudske vrste da se suoči sa tim rizicima. Mada bi moglo biti preterivanje tvrditi da je prva profesija bila upravljanje rizikom, ipak se može raci da od samog početka njihovog postojanja, ljudi su se suoćavali sa problemom preživljavanja, ne samo kao individue, vec i kao vrsta. Prva inicijalna ljudska briga bila je potraga za sigurnošću i izbegavanje rizika koji je pretio njihovoj egzistenciji.Naše postojanje je dokaz uspeha naših predaka u upravljanju rizikom.
1.2 POJAM RIZIKA
Sama reč rizik proizilazi iz italijanske reči riscare što znači usuditi se. Rizik karakterišu akcije koje smo spremni preduzeti, a zavisi od toga koliku slobodu imamo u izboru alternativa. Takodje, rizik možemo karakterisati i kao kalkulisana prognoza moguće štete odnosno u negativnom slučaju gubitka ili opasnosti. Biti pod rizikom znači biti subjekt štete nakog procesa ili aktivnosti. Stepen rizika je funkcija verovatnoće i opasnoti od štete. S obzirom na brojnost načina na koje se ljudima može naškoditi, većina je celo vreme pod odredjenim stpenom rizika. Osim ljudima, pojam rizika može značiti i mogućnost da i naškodi imovini, životinjama, prirodnom okruženju itd.
Istorija rizika počinje jos medju grčkim filozofima i arapskim matematičarima i povlače se kroz celu ljudsku istoriju medju trgovcima, naučnicima, intelektualcima i svim onim koji se nadaju otkriću novih metoda i načina predvidjanja budućnosti. Prvo pravo proučavanja rizika počinje u doba renesanse.
Metode kojima se danas koristimo u upravljanju rizicima i analizi izbora medju različitim načinima nekog dogadjaja (od teorije igara do teorije haosa) razvile su se krajem sedamnaestog i početkom osamnaestog veka.
Kako bi bolje razmeli projam rizika, potrebno je definisati pojmove vezane uz rizike kao što su sigurnost, nesigurnost, opasnost i dr. Za sigurnost kažemo da je rezultate koje će za sobom povući donošenje neke odluke. Kako se ta sigurnost u ishod dogadjaja smanjuje, govorimo o povećanju rizika.S druge strane sigurnosti, kao potpuna suprotnost, nalazi se nesigurnost. Razliku izmedju nesigurnosti i rizika definisao je jos 1921.god Frenk King u svojoj knjizi „Risk, Uncertainty and Profit“. Za njega je razila izmedju nesigurnosti i rizika sledeča: Ako ne znaš sa sigurnošću šta će se dogoditi, ali si upoznat sa verovatnoćom, to je rizik. Ako ne znas ni verovatnoću, to je nesigurnost.
Iako se rizik često izjednačava sa opasnosti ta dva pojma je potrebno vrlo jasno razdvojiti. Opasnost (nem.„Gefahr“, engl. „Hazard“) je opsa pretnja osobama ili imovini neke organizacije i kao takva je deo rizika. Prema tome, rizik se definiše kao kalkulisana prognoza nastajanja negativnih dogadjaja (opasnosti) koje uzrokuju štete tj.Gubitke, odnosno kalkulisanih prognoza nastajanja pozitivnih dogadjaja (prilika/sansi) koje nam donose koristi tj.Gubitke.
Ukoliko povežemo prethodno navedene pojmove sa rizikom, zaključno možemo reći da se kod rizika radi o jednom obliku kontinuiteta sa potpunim znanjem (koje dovodi do izvesnosti) na jednoj strani i potpunim neznanjem (neizvesnosti) na drugoj strani. Zapravo su izvesnost i neizvesnost krajnje tačke tog kontinuiteta kojima se konstantno traži ali se nikad ne dostižu jer ne postoji potpuna izvesnost kao ni potpuna neizvesnost.
Još jedna definicja kaže da je rizik stanje u kojem postoji mogućnost negativnog odstupanja od poželjnog ishoda koji očekujemo ili kojem se nadamo. Dakle, riziku najširem smislu predstavlja odredjenu opasnost, neizvesnost, gubitak, odnosno budući neizvestan dogadjaj koji može imati neželjene posledice. U tom smislu, Kelmer je rizik definisao na sledeći način: Rizik je neizvesnošću izazvana mogućnost neostvarenja cilja u realizaciji izabrane varijante odluke. Smatra se da je neizvernost situacija u kojoj potrpuno ili delimično nedostaje informacija o mogućim stanjima objekta i okruženja. Za razliku od neizvesnoti, rizik predstavlja stepen uverenosti ili neuverenosti subjekta u sigurnost realizacije svog cilja. Rizik je šansa, verovatnoća, neželjene štete, odstupanja od cilja, gubitka, povezana s konkretnim poduhvatom (odlukom).

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Menadžment

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari