Visoka  poljoprivredno-prehrambena   škola 

strukovnih studija u Prokuplju

Tema rada:

Proizvodi od povrća

Seminarski rad iz predmeta: Tehnologija voća i povrća

  

                Mentor:                                                                                               Student:

    Dr Dejan Davidović

                            Nemanja Ristić 

                                PT 754/16

Prokuplje, april,  2018.god

Sadržaj

1.Uvod................................................................................................................................. 4
2.Tema................................................................................................................................. 5

2.1. Sterilisano povrce..................................................................................................... 5

2.1.1. Boranija..............................................................................................................6
2.1.2. Grašak................................................................................................................ 6
2.1.3. Spanać................................................................................................................6
2.1.4. Špargla............................................................................................................... 7
2.1.5. Šargarepa........................................................................................................... 7
2.1.6. Đuveč od povrća................................................................................................ 8

2.2. Biološki konzervisani proizvodi od povrća..............................................................9

2.2.1. Kiseli kupus.......................................................................................................9
2.2.2. Krastavac......................................................................................................... 10
2.2.3. Paprika............................................................................................................. 11

2.3. Proizvodi konzervisani kuhinjskom solju...............................................................11

2.3.1. Crni luk............................................................................................................ 11
2.3.2. Boranija............................................................................................................12

2.4. Marinirano povrće.................................................................................................. 12

2.5. Ajvar...................................................................................................................12
2.6. Kečap.................................................................................................................. 13

2.7. Sušena paprika........................................................................................................ 14

3.

Rezultati i diskusija....................................................................................................15

Literatura............................................................................................................................15

2

background image

Slika1. Sterilisano povrće

2.1.1. Boranija

 

( Phaseolus vulgaris)

Po hemijskom sastavu boranija se odlikuje vrlo malom, gotovo neznatnom 
kiselošću (pH oko 6,5) koja se na ukus uopšte ne oseća, i znatnim sadržajem 
azotnih (oko 2,5) i uglohidratnih komponenti ( šećera oko 2% i skroba oko 
2,5%).
Konzervišu se sorte sa zelenim i žutim mahunama.
Da se dobije dobar kvalitet konzervisanog proizvoda, osnovno je da mahune 
ne budu prezrele i da budu sveže. Stadijum tehnološke zrelosti određuje se 
prema razvijenosti zrna , pojave celuloznih niti i krtosti mahune.

Tehnološki postupak proizvodnje sterilisane boranije obuhvata: klasiranje, 
odsecanje   vrhova,   inspekciju,   pranje,   sečenje,   blanširanje,   punjenje   u 
ambalažu, nalivanje slanim rastvorom i sterilizaciju.

2.1.2. Grašak

 (

Pisum sativum

)

Da bi se dobio kvalitetan proizvod, pri preradi graška najbitnije je obratiti 
pažnju na sortu i posebno na stadijum zrelosti zrna. Kvalitet svežeg graška 
određuje   pre   svega   odnos   šećera   i   skroba.   U   optimalnoj   zrelosti   grašak 
sadrži: oko 6% šećera, 7% skroba, 5% azotnih materija i 30 mg vitamina C. 
Suva materija se kreće oko 16-22 %. Što je sadržaj suve materije veći, veća 
je i tehnološka zrelost. Postoje dve vrste graška: sa glatkim i naboranim 
zrnom u trenutku zrelosti.

4

Želiš da pročitaš svih 14 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti