FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ, KOMUNIKACIJE I LOGISTIKU
SEMINARSKI RAD
Predmet:
Drumski saobraćaj
Tema:
Proizvodnost teretnog voznog parka
3
2. VOZNI PARK
Pod pojmom vozni park podrazumijeva se skup svih transportnih sredstava autotransportne
organizacije (autobusi, zglobni autobusi, teretna motorna vozila, tegljači, prikolice i
poluprikolice).Vozni park može biti formiran po organizacionim i teritorijalnim potrebama.
Organizacioni vozni park se može formirati za djelatnosti javnog prevoza ili za djelatnosti
prevoza za sopstvene potrebe.Formiranje voznih parkova po teritorijalnim potrebama
podrazumijeva sve navedene oblike organizacionog voznog parka ali sa ograničenim
teritorijalnim dejstvom, odnosno zadatkom podmirenja transportnih potreba posmatrane
teritorijalne oblasti. [2. str. 2]
2.1. Sastav voznog parka
Vozni park drumskih transportnih sredstava sastoji se od drumskih i priključnih vozila čije su
eksploataciono-tehničke karakteristike različite i tehničko stanje nejednako. Pod eksploataciono-
tehničkim karakteristikama podrazumijevaju se gabaritne dimenzije vozila – dužina, širina,
visina, razmak osovina, razmak točkova, dužina prednjeg i zadnjeg prepusta, poluprečnici
podužne i poprečne prolaznosti, radijus okretanja, dinamička svojstva vozila, masa praznog
vozila, ekonomičnost pogona, pogodnost za tehničko održavanje, kapacitet vozila – korisna
nosivost, specifična površinska i zapreminska nosivost u t/m
2
itd.
Ukoliko je vozni park sastavljen od vozila iste marke i tipa onda je to homogen vozni park.
Sastav voznog parka po pravilu je rijetko homogen. Vozni park najčešće je heterogene strukture
tj, sastavljen je od vozila različitih marka i tipova, kategorije korisnih nosivosti su različite pa su
i tehničko-eksploatacione karakteristike različite.
Visoku efikasnost pri radu voznog parka najlakše je ostvariti sa homogenim voznim parkom, kod
kojeg je tehničko održavanje vozila lakše i racionalnije. Radi toga, kod formiranja voznih
parkova potrebno je težiti "tipizaciji" vozila ili bar broj marka i tipova vozila zastupljenih u
voznom parku svesti na minimum.
Pri organizovanju eksploatacije vozila, radi stvaranja uslova za upoređivanje rada vozila u
voznom parku, potrebno je izvršiti podjelu na grupe vozila koje imaju iste tehničko-
eksploatacione karakteristike i čije je stanje približno jednako. Vozila se po pravilu svrstavaju u
grupe u funkciji marke i tipa vozila, godine proizvodnje, korisne nosivosti, namjene tovarnog
prostora (sandučari, cistijerne, hladnjače, teretna vozila sa uređajima za samoistovar-kiperi itd;
autobusi za međugradski saobraćaj, autobusi za prigradski saobraćaj, autobusi za turističke
vožnje itd.) Vozila se svrstavaju u grupe i u zavisnost od uslova eksploatacije, kako bi se
izmjeritelji rada vozila mogli upoređivati. [2. str. 2]
4
3. DEFINISANJE POJMA PROIZVODNOSTI TERETNOG VOZILA
Za ocjenu rada teretnog voznog parka u teoriji i praksi koristi se pojam proizvodnost teretnog
vozila koji podrazumijeva količinu prevezene robe u tonama (ostvaren obim prevoza u tonama)
ili izvršen transportni rad u tonskim kilometrima u jedinici vremena.
Proizvodnost teretnog vozila može biti:
-
puna proizvodnost
, koja je definisana odnosom količine transportovane robe ili
ostvarenog transportnog rada i kalendarskim vremenom vozila tj. inventarskih
autočasova. Dimenzionalno, puna proizvodnost se izražava u tonama ili tonskim
kilometrima po inventarskom autočasu, a pri tome se označava simbolima W
U
i W
Q
.
-
radna proizvodnost,
koja je definisana odnosom količine transportovanog tereta ili
ostvarenog transportnog rada u nekom periodu vremena i časova rada vozila u tom
vremenskom periodu tj. autočasova rada vozila. Dimenzionalno, radna proizvodnost
vozila se izražava u tonama ili tonskim kilometrima po autočasovima rada vozila, a pri
tome se označava simbolima
W
U
'
i
W
Q
'
. [1, str. 131]
Obrasci za punu proizvodnost su:
u zavisnosti od transportnog rada
W
U
=
U
24
⋅
AD
i
(tkm/hi)
(1)
gdje je:
W
U
puna proizvodnost iskazana preko transportnog rada (tkm/hi)
U
ostvaren transportni rad (tkm)
AD
i
inventarski autodani
24
⋅
AD
i
inventarski autočasovi (hi)
u zavisnosti od transportovanog tereta
W
Q
=
Q
24
⋅
AD
i
(t/hi)
(2)
gdje je:
W
Q
puna proizvodnost iskazana preko količine transportovane robe (t/hi)
Q
količina transportovane robe (t)
