Ramsarska konvencija

1. UVOD
Konvencija o zaštiti vlažnih staništa je od međunarodnog značaja, naročito kao staništa ptica močvarica, skraćeno Ramsarska konvencije, je međuvladin sporazum koji pruža okvir za nacionalne akcije i međunarodnu saradnju za očuvanje i mudro korišćenje vlažnih staništa i njihovih resursa. Usvojena je 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru.Vlažna staništa, u definiciji ove konvencije uključuju: močvare, ritove, tresetišta, prirodne ili vještačke vode, stalne i povremene, obalski dio morskih područja kao i područja nastala ljudskom akivnošću kao što su ribnjaci, rezervoari, solane.Ramsarska konvencija donesena je 2. februara 1971. godine kada su u iranskom crnomorskom mjestu Ramsaru predstavnici 18 zemalja prihvatili tekst dogovora o zaštiti i očuvanju vlažnih područja.
Cilj ovog dokumenta je očuvanje onih područja na Zemlji koja su od presudne važnosti za opstanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta i njihovih zajednica od kojih mnoge čovjek koristi i u određenoj mjeri zavisi o njima te kroz mnogostruku korisnu ulogu koju ova područja imaju u životu ljudi. Konvencija je stupila na snagu 1975. godine kada je njezin depozitar UNESCO, zaprimio akte o ratifikaciji prvih sedam zemalja. Članom konvencije mogu biti samo zemlje koje su članice Organizacije ujedinjenih naroda ali Konvencija blisko surađuje sa mnogim međunarodnim nevladinim organizacijama-IUCN, WWF, Wetland International kao i drugim međunarodnim subjektima koji imaju status saradnika, posmatrača. Prilikom pristupa Konvenciji svaka zemlja mora odabrati po određenim kriterijima najmanje jedno vlažno područje koje će odlučiti sačuvati i trajno se za njegov opstanak brinuti pa se takvo područje upisuje na popis vlažnih područja od međunarodnog značaja – Ramsarski popis. Tako je nastao Ramsarski popis na kojem se danas nalazi 1929 područja pokrivajući ukupnu površinu od oko 185 miliona hektara na svim kontinentima.
Danas Ramsarska konvencija ima 160 zemalja potpisnica, dok se na Ramsarskoj listi nalaze 2000 vlažnih područja od međunarodnog značaja. Na području Republike Srpske na listi se nalazi močvarni kompleks Bardača, a sa područja Bosne i Hercegovine na listi su i Hutovo Blato i Livanjsko polje.

2. RAMSARSKI SPISAK

Za priključenje Ramsarskoj konvenciji, svaka strana ugovornica je obaveznačlanom 2.4 daoznači bar jedno močvarno područje za uključivanje u Spisak močvara od međunarodnogznačaja. Područja biraju strane ugovornice, ili države članice, za obilježavanje poKonvenciji pozivajući se na Kriterijum za identifikaciju močvara od međunarodnogznačaja. Obilježena područja strane ugovornice prosljeđuju ugovornom sekretarijatu, iliBirou”, posredstvom ramsarskog informacionog lista (RIS) uključujući tačan datumraznih naučnih i konzervacionoh parametara i mapu koja tačno prikazuje granice područja.Pomoću RIS-ove potvrde i mape, Biro području daje ime, upisuje ga u Spisak močvara odmeđunarodnog značaja i upućuje podatke i mapu Međunarodnim močvarama (WetlandsInternational) (Afrika, Evropa, Srednji Istok) za upisivanje u bazu podataka Ramsarskihpodručja. Biro formalno potvrđuje status područja kao močvaru od međunarodnog značajai šalje napisani sertifikat područja administrativnim vlastima zaduženim za implementacijuKonvencije u toj zemlji. Nadležni organi strana ugovornica podstiču postavljanje znakovana samom području ističući status područja kao močvaru od međunarodnog značaja uokviru Ramsarske konvencije o močvarama; predloženo formulisanje ovih znakova jedogovoreno od strane Stalnog Komiteta. Podaci na kojima je Spisak zasnovan sečuvaju, po ugovoru sa Biroom Konvencije, odstrane službenika Ramsarsko/močvarnih područja iz Međunarodnih močvara uWageningen-u, Holandija. Sami osnovni Spisak je redovno ažuriran od strane osobljaRamsarskog Biroa sa svim novododatim područjima, objavljuje se na sajtu i reprodukuje utvrdoj kopiji istovremeno. Sačinjen od strana ugovornica poredanih abecednim redom,osnovni Spisak pokazuje ime područja, datum uvrštavanja, region unutar zemlje, površinu
područja u hektarima i centralne geografske koordinate za svako područje. RevidiraniRamsarski spisak je u pripremi više od godinu dana i skoro je spreman: udvostručićeosnovni Spisak i dodati prošireni paragraf o svakom Ramsarskom području, i predstavljenje na sajtu kao sve obuhvatan skup “profila zemalja”. Mnogo potpunije informacije o svim Ramsarskim područjima mogu se pronaći uDirektoriju Močvara od međunarodnog značaja, koji se objavljuje svake tri godine odstrane Međunarodnih močvara (zadnji put početkom 1999. godine na CD-ROM-u). Možese vidjeti na strani sajta Međunarodnih močvara. Pitanja u vezi samog Spiska treba da seupute Birou (ramsarŽramsar.org); pitanja o pojedinim područjima na Spisku i zahtjeve zaposebnim informacijama vezanim za podatke je najbolje uputiti SlužbenikuRamsarsko/močvarnih područja.
2.1. Dodavanje spisku

U svako vrijeme, strane ugovornice mogu Spisku dodati močvare iliproširiti granice već postojećih. Što se tiče Konvencije i Sekretarijata, svaka močvara kojaispunjava barem jedan Kriterijum za identifikaciju močvara od međunardnog značaja i koju je obilježio odgovarajući nacionalni organ vlasti bićedodata Ramsarskom Spisku. Procedure za stizanje do tog stepena zavise od politikezemalja članica, i neke strane ugovornice su objavile tačne procedure za uvrštavanje – uSjedinjenim Državama, na primjer, konvencijsko administrativno tijelo, Američka službaza ribe i divljinu (US Fish and Wildlife Service), je objavila nacionalnu politiku oRamsarskim uvrštavanjima, što je objavljeno u Federalnom registru 1990 :Osobe i grupe koje žele da pokrenuproces označavanja novog ramsarskog područja treba prvo da kontaktiraju vladinu službukoja djeluje kao Ramsarska administrativna vlast i zatraže savjet za postupak.