Odlomak

Uvod

Turrizam predstavlja ključan faktor razvoja svake moderne ekonomije. Uspešnost funkcionisawa prevrede jedne zemlje u mnogome zavisi od uspešnog vođenja njenog turizma, koji je blisko povezan sa skoro svakom privrednom granom. Značaj turizma je postao kako jedan od najvećih svetskih prioritet, tako i evropskih, a u poslednje vreme se i u našoj zemlji sve veća pažnja posvećuje omom sektoru.
Uspeh svake zemlje koja želi dda se pozicionira na međunarodnom turističkom tržištu, pa i naše, zavisi od opredeljenja da pri ulasku na ovo tržište poštuje sva njegova pravila i opšte standarde razvoja, kako bi svoje potencionalno interesantne proizvode i svoje turističke destinacije uvela kao konkurentne.
Kao jedan od prvih uslova ovakvog opredeljenja je kvalitetna hotelska ponuda, obzirom da je hotelska industrija osnovni prioritet razvoja turizma. Savremeni trendovi u turizmu, a tako i u hotelskoj industriji, praćeni su otvarawem sve većeg broja hotelskih lanaca, koji se pojavljuju sa svojim markama u Srbiji što našu ponudu obogaćuje i čini je kvalitetnijom.
Razvoj hotelijerstva  utiče na uključivanje sve većeg broja investitora zbog čega se i intenzitet razvoja turističke destinacije sve više povećava. Uspešan razvoj turističke destinacije pretpostavlja postojanje određenog turističkog proizvoda kojo se mora plasirati na određeno turističko tržište. Savremeni razvoj turizma nameće stalnu potrebu za menjanjem, poboljšanjem postojećeg i stvaranjem novog paketa usluga prilikom formiranja proizvoda.
Osnovni cilj ovog rada jeste da kroz komparativnu analizu prikaže prednosti i nedostatke Zlatibora u odnosu na druge, konkurentske turističke destinacije, da ukaže na sredstva koja menadžment destinacije koristi u usklađivanju ponude i promocije turizma na ovoj destinaciji. Ovim radom želim da istaknem mesto i značaj Zlatibora kao specifične i antropogene sredine.

 

1.    Zlatibor- geografski položaj i saobraćajna povezanost

Pod geografskim pojmom Zlatibora podrazumeva se njegova talasasta visoravan, visovi u okruženju i njihovi ogranci između reka Sušice i Uvca i planina Tare i Murtenice. Pripada jugozapadnim predelima Srbije, Starovlaškoj – raškoj visiji i pruža se parvcem severozapad – jugoistok.
Pod ruralnim pojmom Zlatibora podrazumeva se njegov centralni region prostrana zatalasana visoravan duga tridesetak i široka dvanaest kilometara, oivičena vrhovima Tornikom, Čigotom, Gradinom, Čavlovcem i Vijogorom i gornjim tokom reke Sišice. U ovim granicama nalaze se turistička naselja: Čajetina, Palisad, Zlatibor, Ribnica i Vodice.
Zlatibor ima povoljan turističko geografski položaj jer se nalazi u saobraćajnicama dobro ispresecanoj Zapadnoj Srbiji. Razvoju turizma na Zlatiboru doprinose magistralni put Beograd – Užice – Nova Varoš – Crna Gora i železnička pruga Beograd – Bar. Na ove saobraćajnice priključuje se nekoliko prometnih pravaca te se na Zlatibor relativno lako stiže.

 

 

 
1.    1. Začeci turizma na Zlatiboru i njegov dalji razvoj

Turizam prvo započinje da se razvija u Ribnici, u severnoj podgorini Tornika, oko 10 km jugozapadno od centra Kraljevih Voda. Naime, užički trgovac Aco Gmizović je sedamdesetih godina XIX veka adaptirao staru mehanu namenivši je za izletnike koja je na taj način postala prvi turistički objekat na Zlatiboru.
Pre stvaranja prvog organizovanog turističkog naselja u Ribnici javljaju se prvi znaci organizovanog turizma na Zlatiboru. Prvi turista Zlatibora bio je sarajevski trgovac Hadzi Nikola Selak . On je počeo dolaziti na Zlatibor oko 1750 gedine radi odmora i na Vodicama je sagradio kolibu. Kasnije, mnoge važne ločnosti su posećivale i boravile na Zlatiboru.
Prvi značajniji turistički publicitet o Zlatiboru dao je geograf i književnik Milan Đ. Milićević, koji je i sam više puta boravio na Zlatiboru. On je 1877. godine pisao o lepotama Zlatibora, njegovim lečilišnim svojstvima i potrebi izgradnje gostionoca na Ribnici i Čigoti.
Turistički primat Ribnice počeli su posle Prvog svetskog rata ubrzo da preuzimaju Kulaševac  i Palisad. Naime još je na Kulaševcu 1893. godine kralj Aleksandar Obrenović podigao česmu, zbog čega i dolazi do promene imena Kulaševca u Kraljeve Vode. Početkom prošlog veka na Zlatiboru je bilo samo nekoliko privatnih vila, uglavnom imućnih Užičana. Na Palisadu je 1905. godine podignuta mehana ( gostionica) pod nazivom Mijailova baraka.
Od puštanja u saobraćaj makadamskog puta i autobuske linije Užice – Kraljeva Voda 1927. godine počinje prvi snažniji podsticaj za turistički razvoj Zlatibora. To je podstaklo sve bržu izgradnju privatnih vila, gostionica sa sobama za izdavanje, restorana što je uslovilo brz razvoj ugostiteljstva.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari