Razvoj malih i srednjih preduzeća u BiH
DIPLOMSKI RAD
RAZVOJ
MALIH I SREDNJIH PREDUZEĆA U BiH
MENTOR: KANDIDAT:
DOBOJ, april 2016.god
S A D R Ž A J
1. MALA I SREDNJA PREDUZEĆA – DEFINICIJA I ZNAČAJ........................................6
Trendovi razvoja malih i srednjih preduzeća u BiH..................................................12
2. PREDNOSTI I OGRANIČENJA MALIH I SREDNJIH PREDUZEĆA U BiH.............17
Problemi i ograničenja u razvoju malih i srednjih preduzeća u BiH.........................17
Pojam i značaj finansijskih poticaja za razvoj MSP...........................................23
Organizacija procesa finansijskog poticanja razvoja MSP u FBiH....................23
Pravno-regulatorni i institucionalni okvir za poslovanje MSP-a u BiH.....................24
Makroekonomski okvir za razvoj malih i srednjih poduzeća u BiH..........................26
Najveće mak, pravne i infrastrukturne prepreke za brži razvoj SME.................27
3. Planovi i strategija razvoja malih preduzeća........................................................................30
3.1 Strategija ulaska na tržište...............................................................................................32
3.2 Razvoj novog proizvoda ili usluge..................................................................................32
3.3 Iskorišćavanje postojećeg proizvoda ili usluge...............................................................33
3.4 Sponzorstvo novog preduzeća.........................................................................................33
strana
2
DIPLOMSKI RAD: Razvoj malih i srednjih preduzeća u BiH

UVOD
Devedesetih godina prošlog vijeka, u BiH je preovladala svijest o važnosti mikro, malih i
srednjih preduzeća (MSP) za ukupnu evropsku ekonomiju. Isti trend je nastavljen i početkom
ovog vijeka. Zahvaljujući takvom pristupu i poimanju stvari, mikro, mala i srednja preduzeća
su pokretačka snaga i imaju centralnu ulogu u evropskoj ekonomiji. Ona su suštinski izvor
poslova, stvaralac preduzetnog duha i inovacija u EU, pa su, prema tome, presudna za
izgradnju konkurentnosti i zaposlenja. Prema podacima iz 2006. godine, u tadašnjih 25
zemalja Evropske unije, postojalo je čak 23 miliona malih i srednjih preduzeća, koja su činila
oko 99% svih preduzeća u Uniji i koja su zapošljavala više od 80 miliona ljudi. U SAD-u ima
oko 25 miliona ili 99,70% svih preduzeća, a u Japanu oko 5 miliona malih i srednjih
preduzeća. Zahvaljujući ovim činjenicama, jedan od glavnih prioriteta naše zemlje je, upravo
podrška malim i srednjim preduzećima u njihovom ekonomskom rastu i razvoju, poslovnoj
kreativnosti, te ekonomskoj i socijalnoj povezanosti. Prema predviđanjima stručnjaka, i u
proširenoj Evropskoj uniji, mala i srednja preduzeća će i dalje biti ključ za ostvarenje rasta,
konkurentnosti i otvaranja novih radnih mjesta. U ovom radu ću pokušati odgovoriti na neka
pitanja, vezana za mala i srednja preduzeća, kao što su: šta su mala i srednja preduzeća, koliko
ih ima i kakav je njihov tretman u našem okruženju, prednosti i nedostaci, važnost malih i
srednjih preduzeća u zemljama u tranziciji, ekonomski značaj malih i srednjih preduzeća, koja
je organizaciona struktura pogodna za mala i srednja preduzeća, način uređenja proizvodnje u
malim i srednjim preduzećima i slično, te koje su prednosti i ograničenja MSP-a u BiH.
Uopšteno se može reći da zaostajanje u razvoju malih i srednjih preduzeća (SME) u BiH ima
istorijsku kategoriju. Ono počinje sa vrlo sporim priznavanjem uloge i značaja malog biznisa
u ekonomiji ove zemlje. Razlog je za to činjenica da se u toku cijelog predratnog perioda
privredna struktura zemlje zasnivala na velikim kompanijama i složenim integriranim
privrednim sistemima. Socijalistički model ekonomije negirao je privatno vlasništvo, biznis i
slobodno preduzetništvo i u tom kontekstu ne samo da taj sektor nije podržavan sistemskim
mjerama, već je istim tim mjerama i ograničavan. Nakon rata, međutim, u stručnim i
političkim krugovima prilično je dugo trajao sukob teza u smislu da li je potrebno insistirati
na predratnoj privrednoj strukturi i u tom kontekstu staviti u prvi plan velike privredne
sisteme ili uvažiti ulogu i značaj malih i srednjih poduzeća i ostvariti procese podrške
njihovog razvoja po modelima koji su prepoznatljivi u razvijenim zemljama.
strana
4
DIPLOMSKI RAD: Razvoj malih i srednjih preduzeća u BiH
U tom smislu može se reći da BiH ne predstavlja tipičan primjer razvoja malih i srednjih
preduzeća za zemlju u procesu postsocijalističke ekonomske tranzicije. Nepostojanje jasnog
opredjeljenja trajalo je dugo, a mala i srednja preduzeća kao faktor razvoja zemlje ubrzano
dobivaju značaj zahvaljujući pozitivnom utjecaju međunarodne zajednice, utjecaju iskustva
susjednih zemalja i manjeg broja stručnjaka i političara. Može se reći da danas postoji
konsenzus i ekonomista i političara da je podrška malim i srednjim preduzećima u svim
segmentima željena smjernica budućeg ekonomskog razvoja BiH. Druga nezaobilazna
činjenica koja je negativno utjecala na razvoj malih i srednjih preduzeća jest sporost procesa
privatizacije i tranzicije ekomomije BiH ka ekonomiji tržnog karaktera. Budući da tranzicija
dovodi u prvi plan preduzetništvo i samozapošljavanje po pravilima tržišne ekonomije,
postaje sasvim vidljivo da će rezultati tranzicije pozitivno, i to direktno, utjecati na razvoj
malih i srednjih preduzeća. Treći važan faktor vezan je uz nekonzistentnost ekonomske
politike i zakonskih mjera na nivou BiH, jer su strateški pristup, zakonski okviri i drugi
instrumenti razvoja malih i srednjih preduzeća dosada uspostavljani na isključivo entitetskim
okvirima, bez odgovarajuće koordinacije i usaglašavanja na razini države.
strana
5
DIPLOMSKI RAD: Razvoj malih i srednjih preduzeća u BiH

otporno na inflaciju
nije pod uticajem kupovne moći dolara,
transparentno,
lako se zapaža i
razumije,usporedivo,
omogućava dobru usporedbu između preduzeća iste grane,
raspoloživo,
lako ga je dobiti od preduzeća.
Jedan od bitnih nedostataka ovog kriterijuma je različita produktivnost i ekonomska
efikasnost pojedinih privrednih struktura, pa isti broj radnika ne stvara, pri istom radu, i istu
vrijednost proizvodnje.
Drugi nedostatak se ogleda u ne postizanju jednostavnih stavova po zemljama u pogledu broja
zaposlenih, kao granice između malih, srednjih i velikih preduzeća. Klasifikaciju preduzeća
na mala i velika možemo izvršiti prema sljedećim funkcionalnim obilježjima
obim i karakter proizvodnje i izvršenih usluga,
karakter upravljanja,
vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju,
tehnička opremljenost preduzeća,
način proizvodnje i
vrsta proizvodne tehnike, oblik vlasništva, organizaciona struktura i sl.
Detaljnije razmatranje ovih obilježja sigurno bi pokazalo potrebu njegovog uvažavanja kod
pojmovnog obrađivanja malih preduzeća, bez obzira na svu kompleksnost njihove primjene u
praksi. Institucionalni (vlasnički) kriterijum polazi od pripadnosti instituciji kod koje je
registrovano odgovarajuće društvo. Ovaj kriterijum se primjenjuje u skoro svim razvijenim
zemljama, a posebno u SAD-u, gdje je 1953. god. osnovana posebna agencija federalne vlade
pod nazivom „Small Business Administration (SBA)“ s ciljem institucionalne podrške malim
preduzećima. Ova agencija postavlja različita ograničenja koja mora ispuniti preduzeće da bi
postalo „small firm“. Kad je riječ o zapadno-evropskim državama, onda se obično polazi od
Prof. dr Rajko Unčanin – Poslovna ekonomija, Beograd, 2005. str 68
strana
7
DIPLOMSKI RAD: Razvoj malih i srednjih preduzeća u BiH
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti