UNIVERZITET U NIŠU

FAKULTET SPORTA I FIZIČKOG VASPITANJA

       

SEMINARSKI RAD IZ ANTROPOMOTORIKE

RAZVOJ SNAGE KOD 

RUKOMETAŠA

Studenti:

Mentor:

Božidar Đorić 6495

dr Katarina Herodek

Dušan Mitić

4. decembar, 2012. u Nišu

background image

3. SNAGA

Snaga

 se definiše kao čovekova sposobnost da pomoću mišićnog 

naprezanja savlada spoljašnji otpor, ili da mu se suprotstavi. Pošto se zna da 
mišići snagu moraju da ispolje u mirovanju i kretanju, snaga se može 
razvrstati na osnovne vidove njenog ispoljavanja: 

sama snaga 

( statičku, 

izometrijsku) i 

kombinovana brzina i snaga

 (dinamička snaga).

Sama snaga

 (statička, izometrijska) se ispoljava u mirovanju, tj. u 

statičkom režimu rada kao i kod vrlo sporih pokreta kao što je npr. 
izvlačenje.

Kombinovana brzina i snaga 

 se ispoljava u vidu dinamičke snage,  

tj. pri brzim pokretima kao i kod amortizujuće snage, pri pokretima 
amortizovanja, a to su situacije kada se mišićni pripoji pri radu udaljavaju 
jedan od drugog. Dinamička snaga se deli na: eksplozivnu i repetativnu 
snagu.

3.1 STATIČKA SNAGA

Statička snaga je sposobnost zadržavanja veće izometrijske 

kontrakcije mišića kojom se telo održava u određenom položaju. Statički rad 
u fizičkom smislu snage i ne postoji, jer nema kretanja, ali pri kvalitativnoj 
oceni statičkog rada mišića, treba poći od fiziološkog shvatanja rada. Ne 
treba se koristiti ispoljavanjem snage na određenom putu, nego u toku 
njenog delovanja.

 

3.2 REPETITIVNA SNAGA

Naziv potiče od latinske reči 

repetitio

 – ponavljanje, pošto se radi o 

višekratnom ponavljanju istih ciklusa pokreta (ciklični karakter vežbi). Pod 
ovim se podrazumeva ponavljanje vežbi „do otkaza“, odnosno do krajnih 
mogućnosti vežbača.

4

Pod repetativnom snagom se podrazumeva izvođenje vežbi sa 

opterećenjem, koje treba da iznosi preko 1/3 maksimuma tereta koji vežbač. 
Pre razvoja repetativne snage, treba raditi na razvoju mišićne izdržljivostu, 
pošto ona predstavlja dobru osnovu za repetativnu snagu jer omogućava 
dobru prokrvljenost aktivne muskulature i sinhroniyovan rad, odnosno 
redosled uključivanja mišića u rad. Na taj način je omogućena dobra ishrana 
mišićnog tkiva i ćelija i istovremeno, efikasna eliminacija raspadnih 
produkata metaboličkih procesa u mišićima (mlečna kiselina i 
ugljendioksid).

Pošto se repetativna snaga vezuje za pojam izdržljivosti, naziva se još 

i „izdržljivost u snazi“. Faktori koji utiču na ispoljavanje repetativne snage 
se dele na: biološke, psihološke i socijalne.

3.3 EKSPLOZIVNA SNAGA

Eksplozivna snaga je sposobnost kratkotrajne maksimalne 

mobilizacije mišićnih sila, radi ubrzavanja kretanja tela. Fleishman (prema 
Kureliću i sar. 1975) eksplozivnu snagu definiše kao sposobnost da se 
maksimum energije uloži u jedan jedini eksplozivni pokret. Međutim, ova 
definicija ne odgovara u potpunosti, jer nije u pitanju samo jedan pokret. 
Dobri pokazatelji eksplozivnih pokreta su i grupacije više uzastopnih 
pokreta vezanih za celinu (troskok iz mesta, petoskok iz mesta). 

Eksplozivna snaga je opšta kvalitativna karakteristika koja određuje 

pokrete koji zahtevaju ispoljavanje znatnih nervno – mišićnih naprezanja, u 
najkraćem vremenu kao i niza ostalih pokreta snage i brzine.

A. Hošek – Momirović (1979) sa fiziološkog aspekta eksplozivnu 

snagu označava kao „sposobnost aktiviranja maksimalnog broja motornih 
jedinica u jedinici vremena“.

Sa antropomotoričkog aspekta, eksplozivna snaga se može definisati 

kao sposobnost da se u veoma kratkom vremenu ispolji velika sila. 
Eksplozivna snaga je deo sistema 

snaga, 

ali je treba posmatrati i kao sistem 

u kome će organizacija tog sistema i vodeća uloga nekog elementa odrediti 
vrstu eksplozivnog pokreta, odnosno kretanja.

5

Želiš da pročitaš svih 18 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti