Revitalizacija
UNIVERZITET „UNION - NIKOLA TESLA”
FAKULTET ZA GRADITELJSKI MENADŽMENT
DEPARTMAN: ARHITEKTURA I URBANIZAM
PREDMET: REVITALIZACIJA ARHITEKTONSKIH OBJEKATA
TEMA:
REVITALIZACIJA NA PODRUČJU ARHEOLOŠKOG NALAZIŠTA
VIMINACIUM
Profesor : Student:
Doc. dr Lejla Vujičić Maja Zagorac, br. indeksa 15/2018-MA
SADRŽAJ:
1. Uvod.........................................................................................................................................1
2. Osnovni ciljevi i načela revitalizacije........................................................................................2
Načelo očuvanja autentičnosti spomenika i njegovih spomeničkih vrednosti.................3

1
1. Uvod
Arheološko nalazište Viminacium je nekadašnji vojni logor i rimski glavni grad koji se nalazi u
blizini mesta Stari Kostolac koji je udaljen od grada Požarevca 12 kilometara. Istorijski grad
datira od I veka nove ere i kroz vekove je imao burnu istoriju sve do konačnog uništavanja u VII
veku nove ere kada je “otišao” u zaborav pod slojevima zemlje. Zbog svoje dobre strateške
pozicije, na obalama reka Dunava i Mlave, uvek je bio na meti kako osvajača tako i trgovaca. Čak
i u vreme stagnacije između VII veka kada je potpuno uništen do XIX veka kada ponovo počinje
da bude meta arheoloških istraživanja, tzv. “lovci na blago” osvajaju oranice i kopaju rimske
ostatke koje za malo novca prodaju i time zauvek skrnave istorijsku vrednost lokaliteta i jedne
civilizacije koja je tu nekada živela.
Da bi se jedna arhitektonsko – arheološka celina revitalizovala neophodno je uključiti je u
savremene sadržaje prezentacijom, sa svojom primarnom kulturno – istorijskom funcijom.
Termin revitalizacija počeo je da se primenjuje tek nakon drugog svetskog rata i označava
posebnu aktivnost u zaštiti na očuvanju funkcije ne samo istorijskih objekata pojedinačno, već
čitavih celina, lokaliteta, naselja i gradova.
Posebnu grupu spomenika koji su izgubili namenu čine objekti u ruševinama i arhitektonsko –
arheološki kompleksi
. Uključivanjem u savremenu funkciju u vidu kulturno – istorijskih
spomenika ili celina u vidu arheološkog parka je osnovni cilj revitalizacije.
Slika 1 - Logo
1
Jovan Nešković, Revitalizacija spomenika kulture, (Beograd: Univerzitet u Beogradu, Poslediplomske studije iz
zaštite revitalizacije i proučavanja graditeljskog nasleđa, 1986), str. 7-8.
2
2. Osnovni ciljevi i načela revitalizacije
Osnovni cilj revitalizacije je da se sačuvaju spomeničke vrednosti objekta, prostornih celina i
ambijenata uključivanjem u savremeni život zbog fizičke zaštite samog spomenika i aktivne
uloge u graditeljskom nasleđu i kulturnom razvoju. Takođe, neophodno je obezbediti higijenske
i zdravstvene uslove u skladu sa savremenim uslovima i normama za nesmetano funkcionisanje
stanovništva, posetilaca ili zaposlenih. Revitalizacija
podrazumeva preuređenje istorijskih
spomenika i građevina za stare i nove namene u granicama i na način kojim bi se obezbedilo
očuvanje prirode, karaktera, značaja i spomeničkih vrednosti objekata i istorijskih ambijenata
.
U skladu sa ciljevima revitalizacije osnovna načela za sprovođenje postupka su: načelo
kontinuiteta funkcije, načelo odgovarajuće funkcije spomenika, načelo tehničko – higijenske
asanacije istorijskih građevina i celina i načelo očuvanja autentičnosti spomenika i njegovih
spomeničkih vrednosti.
2.1 Načelo kontinuiteta funkcije
Načelo kontinuiteta funkcije podrazumeva da se namena objekta ne manja, već da ono ima
namenu koju je nekada imalo s´ tim da se uključi u savremeni život. Problem ovog načela je što
bi zadržavanjem starih namena objekat nastavio da propada, a to bi dovelo do uništavanja
spomeničkih vrednosti. Upravo su arhitektonsko – arheološke celine te koje su izgubile svoje
namene i bez nekih novih one bi vremenom bile totalno uništene.
2.2 Načelo odgovarajuće funkcije spomenika
Načelom odgovarajuće funkcije se određuje nova namena u skladu sa mugućnostima objekta.
Određivanje savremene namene treba biti u skladu sa tipološkim osobinama objekta i
mogućnošću adaptacije koja pritom neće umanjiti istorijsku vrednost objekta ili celine.
Savremena namena kako mora biti u skladu sa kapacitetom objekta, tako i sa celinom u kojoj se
nalazi, jer se objekat ne može posmatrati izolovan od sredine i etičkog odnosa prema
spomeniku kulture.
Jovan Nešković, Revitalizacija spomenika kulture, (Beograd: Univerzitet u Beogradu, Poslediplomske studije iz
zaštite revitalizacije i proučavanja graditeljskog nasleđa, 1986), str. 12-13.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti