Odlomak

Rimski svijet je zauzimao jedno značajno područje na zapadnom kraju Euroazije i sjeverne Afrike, čija je okosnica Sredozemno more koje antički pisci često nazivaju unutrašnjim i nerijetko našim morem (lat. mare nostrum). Pod terminom rimski svijet ne podrazumijevaju se samo zemlje koje su se nalazile u okviru Rimskog carstva, nego i okolinska područja koja su se nalazila u intenzivnom procesu interakcije. Klasični rimski svijet označava taj prostor u razdoblju dok kršćanstvo nije postalo dominirajuća religija i ideologija u euromediteranskom području. Centralna oblast i metropola rimskog svijeta, odakle je on i potekao, je bila Italija. Poziciju središta Rimske Države, Italija je zauzimala sve do kraja III. i početka IV. stoljeća nove ere. Najveći dio Italije nalazi se geografski vezan za Apeninsko poluostrvo koje zauzima središnji položaj u rasporedu južnoeuropskih poluostrva. Takav položaj Italije je i dao i određenu stratešku prevlast Rimu prilikom izgradnje i održanja velikog carstva. Iako je Rim potekao na europskom tlu i iako se najveći dio provincija nalazio u Europi, cjelokupna rimska civilizacija nije samo ili primarno europska civilizacija (kako se to često pokušava u modernom vremenu predstaviti).
Rimska civilizacija je bila u istovremeno i maloazijska i bliskoistočna, ali i sjevernoafrička civilizacija. Te oblasti su rimskoj civilizaciji dale nemjerljiv kulturoški, ekonomski i populacioni doprinos. Vjerovatno bi najbolje bilo reći da je rimska civilizacija klasična mediteranska civilizacija, proizašla iz originalnih korijena, ali i uz veoma značajan primarno etrurski i grčko – helenistički doprinos, kao i značajne udjele keltske, semitske i egipatske, ali i ilirske kulture. Rimsko carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja tri decenije prije nove ere

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 28 stranica
  • Historija -
  • Školska godina: -
  • Skripte, Pravo
  • Bosna i Hercegovina,  Sarajevo,  UNIVERZITET U SARAJEVU – Filozofski fakultet  

Više u Pravo

Više u Skripte

Komentari