Odlomak

 

1. UVOD

Zbog sve većih količina i štetnog uticaja po okolinu, otpad se smatra jednim od najznačajnijih ekoloških problema savremenog društva. Čovjek je svojim aktivnostima, odlučujući činilac u mijenjanju okoliša.Tesu aktivnosti povezane sa zadovoljavanjem potreba. Veliki dio potreba je stvoren vještački i pitanje je da li nam stvarno treba toliki broj različitih proizvoda koji će nakon upotrebe, postati otpad. Cilj ovog seminarskog rada nije da ukašže na lažni sjaj današnje civilizacije, niti da dokazuje da je bolje “biti” nego “imati”. Civilizacija koja proizvodi sve više otpada nastavlja u istom pravcu i ništa ne ukazuje na skore promjene. Ipak, zahvaljujući naučno-tehnološkom napretku i razvoju ekološke svijesti, borba protiv otpada postaje sve uspješnija.Najbitnija stvar koju bi trebali znati o otpadu je da nije sav otpad smeće i da postoje otpadni materijali koji se mogu ponovo iskoristiti. Izdvajanje matrijala iz otpada i njegova ponovna upotreba naziva se reciklaža (slika 1).[1]
Slika 1. Simbol recikliranja
2. OTPAD

Čovjek je jedino biće na planeti koje stvra otpad! Najveći dio svojih potreba čovjek zadovoljava proizvodnjom različitih proizvoda kao što su alatke, mašine, hrana, odjeća, prevozna sredstva itd. Nakon upotrebe ti proizvodi postaju otpad. Prema zakonu o upravljanju otpadom FBiH, “otpad znači sve materije ili predmete koje čovjek odlaže, namjerava odložiti ili se traži da budu odložene u skladu sa jednom od kategorija otpada”. U zakonu se kaže da ” proizođač ili valsnik otpda snosi sve troškove prevencije, tretmana i odlaganja otapada, uključujući brigu nakon upotrebe i nadzor”, polazeći od principa zagađivač plaća.
Prema mjestu nastanka razlikuju se dvije osnovne vrste otpada:
• Komunalni otpad (nastaje u domaćinstvima i drugim mjestima)
• Tehnološki otpad (nastaje u industrijskim i raznim uslužnim djelatnostima)
U industriji i uslužnim djelatnostima nastaje i opasan otpad (slika 3). Ovaj otpad svojim osobinama ugrožava ljudsko zdravlje i prirodu. Manja količina takvog otpada nastaje i u domaćinstvima.

Slika 3. Opasan industrijski otpad
Količina otpada se stalno povećava uprkos dramatičnim upozorenjima ekologa. Razvijene zemlje proizvode mnogo više komunalnog otpada od ostalih. U razvijenim dražavama (Zapadna Evropa, Sjeverna Amerika, Japan i Australija) živi sedmina stanovnika svijeta. Oni proizvode trećinu svjetskog komunalnog otpada. Ali, u naprednim tehnologijama upravljanja otpadom (reciklaža i obrada otpada), razvijene države sudjeluju sa više od 80% u ukupno recikliranom i obrađenom otpadu, u kontrolisanom odlaganju sa gotovo 49%, a u nekontrolisanom odlaganju otpada sa samo 6%.
U BiH se polako stvaraju uslovi za uvođenje sistema upravljanja otpadom. O trenutnom stanju u našoj zemlji govore prizori sa naših rijeka koje su zatrpane smećem i u koje su sprovedeni mnogobrojni kanalizacioni ispusti (slika 4).

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Zaštita životne sredine

Komentari