Sanitarno higijenske mjere u bolnicama

1.Uvod

U poštovanju mjera za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija nezaobilazna je i primjena sanitarno-higijenskih postupaka pri radu, te ponašanje zaposlenih, pacijenta i posjetitelja unutar zdravstvene ustanove. U provođenju ove mjere podrazumijeva se obaveza svih zdravstvenih ustanova, ambulanti primarne zdravstvene zaštite, ordinacija privatne prakse kao i stacionarnih ustanova za stare i nemoćne da uspostave jasan i jednostavan sistem ozna- čavanja kretanja osoba unutar zdravstvene ustanove, označavajući zone visokog rizika odnosno zabranjenog pristupa. Oznake trebaju biti uočljive i propraćene slikovnim oznakama gdje god je to moguće. Pored oznaka, Pravilnikom o kućnom redu koji reguliše ponašanje zaposlenih, pacijenata i posjetitelja, treba jasno definisati prava i obaveze, kako zaposlenika tako i pacijenata i posjetitelja. U Pravilniku treba da se nedvosmisleno definiše obaveza ponašanja i da se osigura njegovo poštivanje redovnim kontrolama. Dobra praksa rada u bolnici podrazumijeva da se za same pacijente a i posjetioce izradi i jednostavna brošura koja će definisati prava i obaveze pacijenata i posjetitelja, odnosno dati uputstva za ponašanje čime se u mnogome može spriječiti pojava bolničke infekcije. Takva brošura treba biti dostupna čitavoj javnosti. Pored navedenog, u sprječavanju i suzbijanju bolničkih infekcija obavezna je uspostava odvojenog, kružnog toka transporta u zatvorenim spremnicima za čiste i kontaminirane materijale (rublje, instrumenti, otpad) na način da se spriječi križanje čistog i nečistog materijala. Vremenski tok, sam put kretanja, osobe odgovorne za rukovanje sa čistim i kontaminiranim materijalima moraju se tačno precizirati, a ti podaci treba da budu poznati i dostupni svim zaposlenima. U samom liječenju i pružanju zdravstvene njege pacijentima treba definisati sve korake, obaveze kako bi se iste mogle i kontrolisati a samim tim obezbijediti i njihovo poštivanje.

2.Bolničke infekcije

Bolnička infekcija je svaka infekcija nastala kod pacijenata, osoblja i posjetilaca u bolnici ili nekoj drugoj zdravstvenoj ustanovi, koja se ispoljava kao lokalno ili sistemsko oboljenje (stanje) koje je rezultat nepoželjne reakcije organizma na prisustvo jednog ili više infektivnih agenasa ili njihovih toksina, a koje nije bilo manifestno prisutno klinički i/ili laboratorijski i /ili mikrobiološki, niti je pacijent bio u inkubaciji prilikom prijema u bolnicu ili neku drugu zdravstvenu ustanovu. Bolnička infekcija se javlja nezavisno od primarnog oboljenja a odnosi se na svaku infekciju, sa infektološkog aspekta zdrave osobe i/ili zaposlenog osoblja i /ili posjetilaca, za koju se utvrdi da je do nje došlo u bolničkoj sredini, ordinaciji privatne prakse ili u stacionarima ustanova za stare i nemoćne osobe kao posljedica pregleda, uključujući i invanzivne i neinvanzivne dijagnostičke metode, liječenje ili zdravstvenu njegu, a razvija se tokom liječenja ili nakon otpusta iz bolnice u određenom vremenskom periodu.
Infekcija se smatra bolničkom:
a). Ako je nastala u bolnici i postala evidentna u periodu od 48 sati, što čini tipični inkubacioni period za većinu bakterijskih infekcija, poslije prijema pacijenta u bolnicu, ili kasnije, nakon njegovog otpuštanja.
b). Ako se utvrdi da je u vezi sa hirurškom intervencijom, a ispolji se u toku 30 dana poslije hirurške intervencije u slučaju da implantat nije ugrađen, ili u toku jedne godine ako je implantat ugrađen.
c). Ako se ispoljila poslije otpusta pacijenta iz bolnice, a epidemiološki podaci pokazuju da je nastala u bolnici (HVB, HVC, HIV,cytomegalovirus i dr.)
d). Ako je nastala u novorođenčeta ranije (do 3-5 dana) kao rezultat koloniziranja pri prolasku kroz porođajni kanal (vertikalna transmisija, ali ne transplacentarno) ili kasnije (od 3-5 dana) kao rezultat horizontalnog koloniziranja.
e). Bolničkom infekcijom se smatra i infekcija koja je prisutna u trenutku premještanja pacijenta iz jedne bolnice u drugu. Bolničkom infekcijom se ne smatraju infekcije i stanja:
f). Komplikacije ranije nastale infekcije ili produžene infekcije prisutne pri prijemu, osim ako promjena uzročnika ili znakova i simptoma ne ukazuje jasno na nastanak nove infekcije.
g). Kolonizacija, tj. prisustvo mikroorganizama na koži, sluznicama, u otvorenim ranama ili ekskretima i sekretima a koji ne prouzrokuju kliničke znake ili simptome.
h). Inflamacija, stanje koje nastaje kao odgovor tkiva na povredu ili stimulaciju nezaraznim agensima kao što su hemikalije.