Odlomak

DEFINICIJA
Riječ sekta dolazi od latinskog glagola secare, što znači sjeći, odvajati. Pojam sekta u ovom smislu ima vrijednosno značenje. Tu se misli na nku grupu koja se odvaja od glavne vjerske zajednice i postaje samostalna, neka vrsta otpadništva. U svom stavu i učenju sekta se suprotstavlja tradicionalnoj vjerskoj zajednici (posebno hrišćanskoj crkvi), njenom učenju, organizaciji i crkvenoj vlasti. Ako se u tumačenju pojma sekta podje od latinske rijeci sequi (slijediti), onda se za sektu može reći da je to i manji religijski pokret koji je nastao okupljanjem grupe istomišljenika, koji slijede i podržavaju vođu, osnivača sekte ili istaknutog sljedbenika. Za sociološko gledište važno je pratiti uzroke nastanka i pojave sekti, njihovu strukturu i unutrašnje odnose, način djelovanja, učenje, osnovne poruke vođa, kao i njihov odnos prema društvu.
Može se definisati kao izdvojena grupa ljudi koji čvrsto slijede svoja načela. U jednom broju monoteističkih religija svako odstupanje od proklamovanih dogmi (postojano vjerovanje ili učenje koje ne dopušta da se u njega sumnja niti ostavlja mogućnost da bude opovrgnuto ili diskutovano. Često se pominje uz religiju.) proglašava se sektom.

 

 

 

 

SEKTE KROZ ISTORIJU

1. U početku pojam sekta je bio neutralan pojam za jednu manjinsku grupu koja bi dolazila u konflikt sa većinom. Taj pojam se najčešće koristio u antičkim filozofskim krugovima opisujući manje filozofske grupe. U tom smislu i rano hrišćanstvo može se definisati kao sekta u odnosu na Judaizam.
2. Srednji vijek – jeretičke grupe koje se odvajaju od većinske Crkve.
3. Moderno doba- zatvorene vjerske grupe odnosno kultove

 

 

 

 

UZROCI NASTANKA SEKTI
nalaze se, prije svega, u nezadovoljstvu stanjem u crkvi (organizaciji i funkcionisanju) i njenim odnosom prema okruženju i društvu. To se nezadovoljstvo može ispoljiti u zahtevima za reformama crkve, ili bježanjem od nje i formiranjem posebne vjerske grupe (zajednice).
Postoji i više uzroka koji potiču od individualnih karakteristika i sklonosti pojedine ličnosti.

  • Psihološka stanja i krizne situacije kod pojedinca – emocionalna nesigurnost, umor, neostvarene želje, teškoće i tjeskobe u svakodnevnom životu.
  • Potreba za pripadanjem nekome i traganje za identitetom mogu biti čest uzrok odlaska u sekte koje nude “toplinu” i zajedništvo.
  • Traganje za smislom života, loše stanje u porodici, nedostatak prijatelja.
  • Egzistencijalnog straha i apokaliptičkih očekivanja za koje se ne mogu naći odgovori i utjeha u svakodnevnom životu.
  • Potreba za duhovnim vođstvom, za čvrstom rukom u rukovođenju zajednicom, za potčinjavanjem i služenjem autoritetu.
  • Opšte stanje u društvu (krize, siromaštvo, neizvesnost, besperspektivnost) takođe može biti jedan od uzroka.
  • Vještina vođe kao značajan uzrok ( tehnika i taktika) kojom pridobija sljedbenike. Riječ je o njegovoj “harizmi”, izgledu (“imidžu”), nastupu i odnosu prema sljedbenicima, odnosu prema užoj i široj okolini, društvu, odnosno njegovom pogledu na svijet.

 

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Skripte

Više u Sociologija

Komentari