Odlomak

Uvod
Savremeni sistem platnog prometa Evropske unije ima za cilj da omogući brzu integraciju nacionalnih tržišta u unutrašnje jedinstveno evropsko tržište. Iz to razloga nastao je “SEPA projekat”, uspostavljanje sistema jedinstvenog platnog prometa u evro zoni, iniciranjem evropske bankarske industrije i najvažnijih evropskih institucija.

Upravo tema ovog seminarskog rada je “SEPA projekat, tako da sam u njemu pokušao da dam što jasniju sliku, način funkcionisanja, značaj i perspektive ovakvog sistema plaćanja u zemljama evrozone i zemljama kod kojih evro nije nacionalana valuta ali primenjuju ovaj sistem plaćanja.

Rad je koncipiran tako da na samom početku pokazuje istorijske razloge i motive nastanka ovakvog sistema plaćanja.

Potom su objašnjene neke njegove osnovne karakteristike i ciljeve koje želi da postigne.Takođe su opisane njegove razvojne faze u nastanku iz razloga njegove obimnosti jer je njegova primena zahtevala veoma krupne promene kako na stručno-bankarskom tako i na sistemsko-zakonodavnom planu.

Zatim se stvara uvid u to kako SEPA sistem plaćanja utiče na učesnike u sistemu,koje im pogodnosti donosi, pre svega potrošačima, kompanijama, bankama i ostalim učesnicima.

Pažnja će biti posvećena i osnovnim platnim istrumentima u SEPA projektu: Sepa kreditni transferi i Sepa direktno zaduženje ali i ostalim instrumentima:SEPA platne kartice ,SEPA gotovina i novim oblicima plaćanja: SEPA za mobilna plaćanja, e-SEPA.

Nakon svega razmatranog u okviru ovog seminarskog rada može se izvesti zaključak o važnosti SEPA projekta za Evropu za njene stanovnike i poslovne subjekte.

1.Istorijat i razlozi nastanka

Sepa projekat je nastao kao odgovor na nemogućnost lakog i jednostavnog prekograničnog plaćanja,plaćanja pod istim uslovima i troškovima i problemima kupovine roba i usluga manjih vrednosti. Prostor evro-zone je ostao izdeljen na različite nacionalne platne sisteme. Svaki od nacionalnih sistema je zadržao specifična rešenja, okrenuta potrebama sopstvenih korisnika i zahtevima domaćeg zakonodavstva. Razlike su vidljive i u pogledu tehnologije, postupaka, standarda, vrste usluga, bankarskih tarifa i sadržaja koji se koriste u režimu međubankarskih obračuna i plaćanja. Mislilo se da će napredak na planu funkcionisanja platnog prometa znatno ranije biti postignut, naročito u pogledu ujednačavanja tarifa, što je čak naloženo i Direktivom EU iz 2001. godine . Ipak i posle primene ove direktive pokazalo se da je prekogranična kupovina robe male vrednosti, bilo putem kartica, računa ili elektronski i dalje odnosila prilično vremena i iziskivala dodatni trošak. Taj problem nije prevaziđen ni kada je kasnije uveden postupak pojednostavljenog plaćanja velikih iznosa u evrima između članica evro-zone, pod nazivom TARGET i TARGET 2, tako da su i dalje postojali različiti instrumenti i standardi,tako da su preduzeća morala da imaju raličite račune za poslovanje u različitim zemljama.

Kako bi se lako i bezbedno vršila plaćanja u evrima prema inostranstvu i kako bi se vršio transfer novca između dva klijenta i dve banke bilo gde u evrozoni, a da to ne iziskuje troškove veće nego da se transfer vrši unutar jedne zemlje nastaje SEPA projekat.On je iniciran od strane evropske bankarske industrije i najvažnijih evropskih institucija.One su oformile posebno stručno telo Evropski savet za platni promet (European Payments Council). Njegov je zadatak bio da osmisli pojednostavljen, efikasan i nesmetani sistem plaćanja unutar evro- zone. A potom je i Savet ministara EU za ekonomska i finansijska pitanja (ECOFIN Council) počeo da priprema nacrt pravnog okvira za donošenje direktive o uslugama plaćanja (Payment Services Directive). Usvajanje ovog dokumenta je trebalo da potvrdi postojanje zajedničke političke volje i spremnost svih država da daljim promenama u nacionalnim zakonima obezbede uslove za blagovremeno uvođenje novog režima plaćanja.

Njihov zajednički rezultat bio je projekt SEPA (Single Euro Payment Area), to jest uspostavljanje sistema jedinstvenog platnog prometa u evro zoni. Zbog svoje složenosti u stručnom smislu i zbog dalekosežnosti promena koje će njegova primena imati, SEPA projekt plaćanja zamišljen je da bude sproveden u fazama.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari