Odlomak

1. Istorijat shizofrenije

Poremećaje koje danas nazivamo shizofrenim, u grupu koju je nazvao Dementia Praecox, svrstao je, krajem XIX veka, Emil Krepelin. On je jednim nazivom obuhvatio poremećaje kuje su ranije opisali Kalbaum – katatonija, Heker – hebefrenija i paranoidnu demenciju, koju je sam opisao.
Početkom XX veka Blojler (Bleuler) demenciju prekoks naziva shizofrenijom (rascep ličnosti), ukazujući na to da je rascep (shizein) između pojedinih psihičkih funkcija osnovan karakteristika ove grupe poremećaja. Isticao je da je za postavljanje dijagnoze važno prisustvo primarnih simptoma : autizma, poremećaja asocijacija, afekta i ambivalencije (četiri A). Opisao je i simpleks oblik shizofrenije.
Polovinom XX veka Kurt Šnajder (Kurt Schneider) ukazuje na to da prisustvo simptoma prvog reda (ozvučenost sopstvenih misli, slušne halucinacije dijaloškog karaktera, akustičke halucinacije u kojima glasovi komentarišu postupke pacijenta, cenestetičke halucinacije , oduzimanje misli, nametanje misli, doživljaj da drugi znaju naše misli, sumanuto opažanje, nametnuta ili kontrolisana osećanja, nametnuti ili kontrolisani nagoni,nametnuta ili kontrolisana volja) može da uputi na dijagnozu shizofrenog poremećaja.
2. Epidemiologija
Shizofrenija se javlja između 15. i 45. godine života. Polovina slučajeva manifestuje se između puberteta i 30. godine života, a u četvrtoj deceniji života nešto preko četvrtine slučajeva; posle 40. godine života javi se 16-18% slučajeva. Dok se u jedva 2-3% slučajeva shizofrenija manifestuje pre 15. godine života.
Poremećaj se javlja podjednako često i kod muškaraca i kod žena. Kod muškaraca se javlja ranije. Vreme javljanja prve episode kod muškaraca je oko 21, a kod žena oko 27. godine.
Deset posto više shizofrenika nego što je očekivano rađa se zimi. Iznesene su mnoge pretpostavke o mogućim razlozima učestalijeg rađanja shizofrenih bolesnika zimi. Najčešće se spominju biološki činioci: Intrauterino ili perinatalno oštećenje mozga novorođenčeta virusnim infekcijama,niskim temperaturama, hipovitaminoznom ishranom itd.
Osobe pogođene ovom ozbiljnom bolešću, koja se javlja u periodu života tokom kojeg bi trebalo da završe školovanje,nađu posao, ostvare partnersku vezu ili formiraju porodicu, često ne mogu da ostvare ono što ostvaruju njihovi vršnjaci. Shizofreni bolesnici češće su neoženjeni/neudate i bez dece, u odnosu na opštu populaciju. To bi moglo biti posledica poremećaja volje, motivacije, sniženog seksualnog nagona.
Jedna od deset osoba sa shizofrenijom izvrši, a svaka treća pokuša samoubistvo.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 15 stranica
  • Psihologija Prof. Jelena Micevic Karanovic
  • Školska godina: Prof. Jelena Micevic Karanovic
  • Seminarski radovi, Skripte, Psihologija
  • Srbija,  Kikinda,  Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača u Kikindi  

Više u Psihologija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari