Razvojna psihologija, uvod u razvojnu psihologiju
Objavio ivanicaa7822 25. mart 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Medicina, Psihologija
Objavio boban.mandic 09. jul 2014. Prijavi dokument
1.0. UVOD
Shizofrenia (Schizophrenia – dijagnoza na latinskom jeziku i taj princip će se dalje slediti u ovom seminarskom radu) je najčešće duševno oboljenje tipa psihoze. Smatra se da je zbog hroničnog toka ovog oboljenja skoro polovina bolesnika u duševnim bolnicama iz kategorije shizofrenije.
Konstrukt shizofrenije prvi su uobličili europski psihijatri Emil Kraepelin i Eugen Bleuler. Kraepelin je krajem devetnaestog veka razlikovao dve skupine endogenih psihoza: manično – depresivnu psihozu i dementiae praecox (naziv za shizofreniju koji je preuzeo od psihijatra Morela). Bleuler je verovao da se ovaj poremećaj ne pojavljuje nužno u ranoj dobi te da ne mora napredovati prema demenciji. Kako bi slikovito opisao ono što smatra bitnom osobinom poremećaja, početkom dvadesetog veka predložio je naziv shizophrenia (starogrč. schizein = rascepiti, phren = um, duh). Temeljni simptomi shizofrenog poremećaja prema Bleuleru su asocijativna slabost mišljenja, afektivna neadekvatnost, ambivalencija i autizam (Lindsay i Powel, 2002.).
Shizofrenija je mentalni poremećaj koji se sastoji od karakterističnih simptoma. I ako još uvek ne poznajemo šta je tačan uzrok shizofrenije, lečenje, pomoć i podrška mogu pomoći osobi sa shizofrenijom da radi, živi sa porodicom i uživa u životu. Lečenje se sastoji od medikamentoznog, farmakološkog lečenja, rehabilitacije i psihoterapije.
Psihosocijalna rehabilitacija osoba sa shizofrenijom uključuje različite mere, od poboljšanja socijalne kompetentnosti i mreže socijalne podrške do porodične podrške. Centralnu stvar predstavljaju osnaživanje korisnika i redukcija stigme i diskriminacije, kroz promenu javnog mnjenja i kroz odgovarajuću zakonsku regulativu. Poštovanje ljudskih prava je vodeći princip u ovoj strategiji.
Shizofrenija je poremećaj uz koji se vežu brojne predrasude i misterije. Tačna informacija o ovom poremećaju veoma je važna za pacijenta, članove njegove porodice, kao i za celokupnu javnost.
Najčešća predrasuda u javnosti je da su shizofreni pacijenti opasni. Ova predrasuda često je potpomognuta prikazivanjem pogrešne slike poremećaja, koja se daje u javnim sredstvima informisanja i medijima. Međutim, tačno je da tek manji, neznatni procenat shizofrenih bolesnika može da se ponaša agresivno i nasilnički, najčešće samo jedno kraće vreme u akutnoj fazi bolesti. Brojna istraživanja pokazuju da shizofreni bolesnici ne počine više nasilničkih krivičnih dela od prosečnih zdravih ljudi.
2.0. DEFINICIJA
Shizofrenija je hronično duševno oboljenje tipa endogene psihoze koje podrzumeva opštu tendenciju ka dezorganizaciji i deterioraciji ličnosti koje poseduje konstelaciju specifičnih psihopatoloških simptoma koji se tiču psihičkih funkcija: emocija, mišljenja, opažanja, svesti, voljne delatnosti i vitalnih dinamizama i koje su izmenjene i poremećene na karakterističan način.
U novije vreme simptomi se grupišu u pozitivne i negativne znake, ili čak u tri dimenzije:
1. Psihotičnost (sumanute ideje, halucinacije)
2. Dezorganizacija (dezorganizovan govor, bizarno ponašanje, neadekvatan afekat)
3. Negativni znaci (abulija, alogija, anergija, anhormija)
Objavio ivanicaa7822 25. mart 2024.
Objavio Nikolic.i_ 13. mart 2024.
Objavio Milana97 26. februar 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Objavio DJOKO MEKLAUD 27. mart 2024.
Objavio nejra.16 27. mart 2024.
Objavio bojana.petr 27. mart 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.