Sistem nacionalne bezbjednosti SAD
S E M I N A R S K I R A D
PREDMET: Sistem nacionalne bezbjednosti
TEMA: Sistem nacionalne bezbjednosti SAD
S A D R Ž A J:
2.1.1.Savjet za nacionalnu bezbjednost
2.1.2.Savjet za unutrašnju bezbjednost
2.1.3.Nacionalni obavještajni savjet
2.1.4.1.Centralna obavještajna agencija – CIA
2.1.4.2.Obavještajna agencija odbrane
2.1.4.3.Obavještajna zajednica kopnene vojske
2.1.4.4.Obavještajna služba odbrane za HUMNIT aktivnosti
..........................................................................................8
2.1.4.5.Obavještajna zajednica ratne mornicarice
2.1.4.6. Obavještajna zajednica ratnog vazduhoplovstva
..............................................................................................8
2.1.4.7. Obavještajna služba pomorsko-desantnih snaga
..............................................................................................8
2.1.4.8.Obavještajne organizacije objedinjenih komandi američke vojske
........................................................................9
2.1.4.9.Agencija nacionalne bezbjednosti
2.1.4.10.Nacionalna agencija za geoprostorni obavještajni rad
......................................................................................9
2.1.4.11.Nacionalni ured za izvidjanje
2.1.4.12.Biro za obavještajni rad i istraživanje državnog sekretarijata
...........................................................................10
2.1.4.13. Federalni istražni biro – FBI
2.1.4.14.Obavještajno bezbjedonosne ustanove Ministarstva finansija
.........................................................................11
2.1.4.15.Sekretarijat unutrašnje bezbjednosti
2.1.4.16. Tajna služba Sjedinjenih Američkih Država
.................................................................................................12
2.1.4.17.Obavještajni elementi Obalske straže SAD
3. ULOGA KONGRESA I PREDSJEDNIKA
3.1.Ured za unutrašnju bezbjednost Izvršnog Ureda predsjednika
................................................................................13
2

određenost sistema nacionalne bezbjednosti svake zemlje međunrodnim obavezama, koje su
prihvaćene od nadležnih državnih organa.
Na osnovu tih činjenica može da se zaključi da sistem nacionalne bezbjednosti predstavlja
podsistem širih društvenih sistema, na čijim načelima se zasniva. Istovremeno, on predstavlja
izuzetno složen sistem sačinjen od niza podsistema i elemenata, koji su funkcionalno povezani.
Sistem nacionalne bezbednosti, u kojem ga mi danas poznajemo, nastao je razvojem nacionalnih
država i kapitalističkog načina proizvodnje. U to vreme došlo je do usložnjavanja državnog
aparata, kao posledice teritorijalnog širenja država, tehničko-tehnološkog napretka, političkih
promjena, ali i novih bezbjednosnih rizika koje je taj napredak doneo sa sobom.
2.OBAVJEŠTAJNO-BEZBJEDONOSNI
SISTEM SJEDINJENIH
AMERIČKIH DRŽAVA
SAD su do početka XXI vijeka razvili najmoćniji bezbjedonosni sistem u svijetu. Obavještajno –
bezbjedonosni sistem SAD predstavlja specifičan podsistem izvršne vlasti, koga čini različiti
državni organi nadležni za osnivanje, rukovodjenje, usmjeravanje i kontrolu i nadzor rada
obavještajnih, kontra obavještajnih službi i službi bezbjednosti kao i drugih ustanova koje
učestvuju u realizaciji obavještajnih bezbjedonosnih i srodnih aktivnosti.
2.1. Obavještajno bezbjedonosni sistem SAD čine:
l. Savjet za nacionalnu bezbjednost NSC.
2.Savjet za unutrašnju bezbjednost HSC.
3.Savjetodavna koordinaciona i nadzorna tijela izvršne vlasti zadužene za obavještajne, kontra
obavještajni i antiteroristički rad.
4.Direktor za nacionalni obavještajni rad.
5.Državni sekretarijat.
6.Sekretarijat unutrašnje bezbijednosti.
7.Ministarstva odbrane finansija i transport.
8.Obavještajna zajednica.
9.Druge ustanove nadležne za kontra obavještajne antiterorističke, protivnarkotičke i druge
obavještajne poslove.
Zakonski okvir za djelovanje obavještajno bezbjedonosnog sistema SAD čine Ustav SAD kao i
veliki broj strateških programsko političkih dokumenata i Zakona i podzakonskih akata koji
definišu oblast nacionalne bezbjednosti.
Teroristički napad ll. Septembra 20ll godine kao i jačanje globalnih izazova prijetnji
bezbjednosti koje ugrožavaju nacionalnu bezbjednost SAD imali su za posledicu najradikalniju
reorganizaciju obavještajno bezbjedonosnih ustanova u SAD od drugog Svjetskog rata.
Najznačajniji Zakonski akti koji prate strategije su Zakon o reformi obavještajnih aktivnosti i
prevencije terorizma, Zakon o osnivanju sekretarijata unutrašnje bezbjednosti, izvršna naredba
Predsjednika o osnivanju Sekretarijata o unutrašnjoj bezbjednosti i strateški plan.
4
2.1.1.Savjet za nacionalnu bezbjednost
Savjet za nacionalnu bezbjednost osnovan je l947 godine Zakonom o nacionalnoj bezbjednosti.
Predstavlja centralni dio izvršne vlasti i najuticajnije tijelo Izvršnog Ureda. Zadužen je za
utvrdjivanje spoljno političkih ciljeva, odnosno pružanje savjeta predsjedniku u pogledu
objedinjavanja domaće, spoljnje i vojne politike vezane za nacionalnu bezbjednost.
Savjet predstavlja osnovnu polugu predsjednika u koordinaciji poslova nacionalne bezbjednosti i
spoljne politike.
Članovi savjeta za nacionalu bezbjednost su predsjednik i potpredsjednik, državni sekretar i
sekretar za odbranu. Sjednicama ovog tijela prisustvuju direktor centralne obavještajne službe
koji je ujedno i rukovodilac CIA, savjetnik predsjednika za nacionalnu bezbjednost, rukovodilac
združnog general štaba , američki predsjednik UN, savjetnik predsjednika za ekonomsku
politiku, šef Bijele Kuće i drugi funkcioneri američke administracije koje autonomno odredjuje
predsjednik. Savjetom rukovodi rukovodni štab.
2.1.2.Savjet za unutrašnju bezbjednost
Savjet za unutrašnju bezbjednost odgovoran je za savjetovanje i pružanje pomoći predsjedniku
SAD na svim aspektima unutrašnje bezbjednosti i služi kao mehanizam za osiguranje
koordinacije svih aktivnosti vezanih za unutrašnju bezbjednost izvršnih ustanova i agencija.
Članovi savjeta za unutrašnju bezbjednost su predsjednik i potpredsjednik SAD, sekretar
državnog trezora, sekretar odbrane, Vrhovni tužilac, sekretar službe za zdravlje i socijalnu
pomoć, sekretar transporta, direktor FBI, DCI, pomoćnik predsjednika za unutrašnju
bezbjednost, i drugi rukovodioci izvršnih ureda koje odredi predsjednik SAD.
Savjet za unutrašnju bezbjednost je osnovno tijelo zaduženo za razmatranje politike vezane za
terorističke prijetnje i napade na teritoriju SAD.
2.1.3.Nacionalni obavještajni savjet
Nacionalni obavještajni savjet djeluje pod rukovodstvom direktora za nacionalni i obavještajni
rad i predstavlja ustanovu obavještajne zajednice novijeg datuma koju čine nacionalni
obavještajni oficiri odnosno najiskusniji obavještajni stručnjaci izabrani iz redova članica
obavještajne zajednice nevladinih predstavnika.
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti