Sistemi zasnovani na znanju
EVROPSKI UNIVERZITET
SVEUČILIŠTE BRČKO DISTRIKT
TEHNIČKI FAKULTET - DRUMSKI SAOBRAĆAJ
TEMA:
SISTEMI ZASNOVANI NA ZNANJU
- SEMINARSKI RAD -
iz predmeta
Ekspertni saobraćajni sistemi
M E N T O R: S T U D E N T:
Prof. dr. Miodrag Tojagić
Milorad Stamenić
063/15-DS
BRČKO, 2018.
SADRŽAJ:
Uvod .............................................................................................................................. 3
1. Definicija i kratka historija ES................................................................................4
2. Pojam ekspertnih sistema........................................................................................ 5
2.1. Inženjerstvo znanja.................................................................................................. 6
3. Primjer ekspertnog sistema..................................................................................... 8
4. Komponente ekspertnog sistema............................................................................ 9
4.1. Svojstva ekspertnog sistema...................................................................................10
4.2. Glavne osobine ekspertnih sistema........................................................................ 11
4.3. Prednosti i nedostaci ekspertnih sistema............................................................... 12
5. Izgradnja ekspertnih sistema................................................................................ 14
5.1. Ljuske ekspertnih sistema..................................................................................... 14
5.2. Automatsko učenje................................................................................................14
5.2.1. Kvalitativno modeliranje ...................................................................................14
5.2.2. Alati za izgradnju ekspertnih sistema................................................................15
6. Razlika od konvecionalnih programa ................................................................. 15
7. Zaključak............................................................................................................... 17
LITERATURA.......................................................................................................... 18

1. Definicija i kratka historija ES
Ekspertni sistem je modeliranje, unutar računara, ekspertskog znanja, tako da rezultujući
sistem može ponuditi inteligentan savjet ili donijeti inteligentne odluke.
Odavno postoji želja da se napravi mašina koja bi bila sposobna da obavlja posao koji
zahtjeva intelektualne sposobnosti čovjeka, npr. da igra šah (Charles Babbage, 1834.
konstruiŠe mehaničku "analitičku mašinu" koja računa i štampa neke matematičke proračune,
imao je namjeru da napravi i mašinu za igranje šaha). Tek napretkom informatičke
tehnologije od sredine 20. vijeka taj san postaje ostvariv. Nekoliko istraživača na Dartmut
koledžu 1956. g. (Dartmouth College, USA) učestvuje u konferenciji koji organizuje
McCarthy na temu VI (koji je prvi predložio upravo taj naziv za tu oblast, a poznat je i kao
otac LISP-a). Pored pregleda postojećih dostignuća u oblasti automatskih dokazivača teorema
i programskih jezika, raspravlja se i o mogućnosti razvoja računara koji bi bio u stanju da
simulira ljudsko razmišljanje. Ovo okupljanje istraživača označava rođenje vještačke
inteligencije kao oblasti računarstva.
Vještačka inteligencija bilježi prve uspjehe akademske prirode kao što su prvi program za
igranje šaha (Shannonn, 1955) ili dama (Samuel, 1963), automatsko dokazivanje teorema
(,,Logic Theorist", Simon i Newell, 1972), kao i ambiciozan pokušaj ostvarivanja opšteg
sistema za rješavanje problema GPS (General Problem Solver - Newell, 1960) baziran na
traženju razlika i operatora između ciljnog i trenutnog stanja u bazi činjenica i operatora koji
se pokazao ipak slabim za složenije probleme. VI je nakon početnih uspjeha i popularnosti
došla u krizu početkom sedamdesetih godina 20. vijeka, kada je shvaćeno da nisu dovoljno
algoritni pretraživani i simbolički programski jezici sa simboličkom reprezentacijom (baze)
znanja da bi se riješili
kompleksniji problemi. Prvi
uspješni ekspertni sistem kao što
je bio "DENDRAL" označili su
izlazak iz te krize.
Slika2. Ekspertni sistemi, Zimonjić S. Informacija, Ekonomski fakultet Sarajevo, 1990, Str 177.
2. Pojam ekspertnih sistema
U praksi se često javlja potreba za nizom specifičnih znanja datih u cjelini, brzo
sigurno i povezano. Drugim riječima, želi se da u problematičnim situacijama i kod donošenja
složenih odluka pomogne dobar stručnjak, vrhunski specijalista ili, kako se drugačije kaže,
ekspert. Pomoć eksperta je dobro došla u složenim situacijama bilo koje oblasti ljudskog rada:
medicini,saobraćaju, pravu, građevinarstvu, industriji, marketingu, itd.
Osnovna svojstva eksperta su da:
primijeni, na optimalni način, svoja znanja u rešavanju problema. Pri tome se
podrazumijeva uzimanje u obzir činjenica i predviđanje relevantnih posljedica;
objasni i obrazloži svoje odluke i predloge;
komunicira sa drugim ekspertima i proširuje svoja znanja, prestruktuira i
reorganizuje shvatanja i znanja;
formira i napušta određene zaključke, što dokazuje da je pronikao u suštinu
određenih pojava i našao nove zakonitosti koje među njima vladaju;
određuje najbrži način dolaska do rješenja i njegove praktične primjene;
u specifičnim situacijama intuitivno (heuristički), na osnovu svih dosadašnjih
iskustava i događaja ocjeni gdje se nalazi rešenje problema.
Imati pored sebe eksperta nije ni najmanje jednostavno, eksperata nema previše, nisu
na raspolaganju u svakom trenutku i nisu ni jeftini. Osim toga nijedan ekspert ne može da
posjeduje sva znanja.
Današnji stepen razvoja moderne informatičke nauke sve više omogućava da se stalno
može raspolagati ekspertnim uslugama. Pri tome se misli na ekspertne sisteme (ES). Pod ES
se podrazumijeva takva vrsta programske podrške ili softvera na računaru, koja u većoj ili
manjoj mjeri zamjenjuje čoveka - eksperta. ES je u stanju da, na osnovu unesenih podataka i
ugrađenih logičkih algoritama (pravila zaključivanja) i tako nastale baze znanja, efikasno
pomogne korisniku u rješavanju specifične problematike.
Pored pojma ekspertni sistem koriste se i sljedeći pojmovi: sistem zasnovan na znanju,
inteligentni informacioni sistem, inteligentni sistem zasnovan na znanju i sistem znanja.
Ekspertnost se definiše kao znanje, razumjevanje i vještina rešavanja problema u određenoj
oblasti.
Najpotpuniju definiciju ekspertnih sistema dalo je Britansko društvo za računare koja
glasi: „Pod ekspertnim sistemima podrazumijeva se realizacija računarski bazirane vještine
nekog eksperta čija je osnova u znanju i u takvom obliku da sistem može da ponudi
inteligentan savjet ili da preuzme inteligentnu odluku o funkciji koja je u postupku. Ekspertni
sistem posjeduje i karakteristiku da na zahteva svoju liniju rezonovanja, tako da direktno
obavještava korisnika koji postavlja pitanje“.
Sistemski posmatrano pod ekspertnim sistemom podrazumijeva se podsistem područja
vještačke intelegencije. Područje izgradnje ekspertnih sistema poznato je još kao naučni
inžinjering (engl. „Knowledge Engineering“).
Ekspertni sistemi su skup kompjuterskih programa koji postižu visoki stepen
rješavanja problema, i oni zahtjevaju dugogodišnje stručno obrazovanje pojedinaca. Ekspertni
sistem predstavlja informacioni sistem koji koristi bazu znanja te kao takav služi kao
Krsmanović S. Informacioni sistemi u menadžmentu ,Univerzitet BK, Beograd 2006, Str 384.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti