Odlomak

SIVA MASA MOŽDANOG STABLA

Sivu masu čine jedra moždanih živaca, rektikularna formacija i relejna jedra (nove sive mase). Siva masa moždanog stabla nastavlja sivu masu kičmene moždine, ali se od nje u mnogome razlikuje po svom iozgledu i rasporedu. Razlika u izgledu i rasporedu sive mase uslovljena je ukrštanjem vlakana piramidalnog puta (decussatio pyramidum) na granici između kičmene i produžene moždine, nešto rostrlnije, ukrštanjem velikog senzitivnog puta – lemniscus medialis, formiranjem IV moždane komore i nastankom novih sivih masa, koje spadaju u grupu relejnih jedara. Ukrštanjem pomenutih piuteva dolazi do pomeranja stubova sive mase, njihovog razdvajanja i djeljenja. Tako nastaju dva motorna stuba jedara, medijalni, koji sadrži opšta somatomotorna jedra i anteroratelarni, u kome leže posebna visceromotorna jedra. Vegetativni stub leži upolje od stuba opštih somatomotornih jedara i dijeli se na medijalni, visceromotorni i lateralni, viscerosenzitivni dio. I najzad, najlateralnije su senzitivni stubovi koji sadrže posebna i opšta somatosenzitivna jedra.

Rektikularna formacija (formatio reticularis) zauzima središnji dio tegmentuma moždanog stabla. Ona ima izgled mreže čiju osnovu čine brojna isprepletena nervna vlakna, između kojih leže ostrvca sastavljena iz tijela neurona. U moždanom stablu se pojavljuju i manje i veće dobro ograničene grupe neurona koje obrazuju relejna jedra. Ova jedra pripadaju pojedinim fukcionalnim neuronskim sistemima (motornom, senzitivnom, čulnom) i time se uključuju u obavljanje mnogih značajnih funkcija organizma.

JEDRA MOŽDANIH ŽIVACA

Jedra moždanih živaca leže u tegmentumu moždanog stabla. Spinalno jedro n. trigeminusa (nucleus spinalis n. trigemini) prelazi iz tegmentuma moždanog stabla u vratni dio kičmene moždine i završava se u zadnjem rogu drugog vratnog segmenta. Spinalno jedro n. accessorius-a leži u vratnom dijelu kičmene moždine u kome zauzima dio prednjeg stuba sive mase u prvih 5 – 6 vratnih segmenata.

Jedra moždanih živaca mogu da se razvrstaju u sedam funkcionalno različitih grupa. U ovim jedrima se završavaju ili iz njih polaze odgovarajuća, istioimena nervna vlakna. Jedra iz kojih ova vlakna polaze suopšta somatomotorna (III, IV, VI i XII moždani živac), opšta visceromotorna (III, VII, IX i X), posebna visceromotorna (V, VII, IX, X i XI), opšta viscerosenzitivna (IX i X), posebna viscerozenzitivna (XII, IX i X) i posebna somatosenzitivna (VIII moždani živac). Sva motorna jedra leže medijalno, a senzitivna lateralno u odnosu na sulcus limintans.
Ni jedan kranijalni živac ne sadrži više od pet funkcionalnih komponenti, a neki sadrže samo jednu.
Za razliku od moždanih (kranijalnih), kčmeni (spinalni) živci sadrže ćetiri različite funkcionalne grupe nervnih vlakana (somatomotorna, somatosenzitivna, visceromotorna i viscerosenzitivna).

MOTORNA JEDRA

Opšta somatomotorna jedra (OSM) leže uz samu srednju liniju, neposredno ispod dorzalne strane moždanog stabla i kao da nastavljaju najviše prednje stubove kičmene moždine. Ova jedra imaju alfa i gama motoneurone koji inervišu poprečnoprugaste mišiće, koji nastaju uz prasegmenta, embriona, odnosno mišiće pokretače očne jabučice (nn.III, IV, VI) i mišiće jezika (n. XII).
Posebna visceromotorna jedra (PVM) leže ventrolateralno od opštih somatomotornih jedara, duboko u retikularnoj formaciji moždanog stabla. Ovakav položaj posebnih visceromotornih jedara je posledica migracije njihovih neurona u toku procesa formiranja četvrte moždane komore. Iz posebnih visceromotornih jedara polaze motorna vlakna koja inervišu poprečnoprugaste mišiće, koji se razvijaju iz embrionalnih škržnih lukova. Ova jedra imaju V, VII, IX, X i XI moždani živac. Motorno jedro V živca inerviše mišiće nastale iz prvog škrgnog luka, jedro VII živca namjenjeno je mišićima nastalim iz drugog škrgnog luka, dok zajedničko visceromotorno jedro IX, X i XI moždanog živca oživčava mišiće nastale iz III, IV i V škržnog luka.

Opšta visceromotorna jedra (OVM) pripadaju autonomnom nervnom sistemu, a funkcionalno čine kranijalni dio parasimpatikusa. Ova jedra leže u dorzalnom dijelu tegmentuma moždanog stabla, neposredno medijalno od sulkus limintans-a. Opšta visceromotorna jedra pridodata su III, VII, IX i X moždanom živcu, a oživčavaju glatku mulskulaturu unutrašnjih organa i žlijezde.

SENZITIVNA JEDRA

Opšta somatosenzitivna jedra (OSS) leže u dorzalnom dijelu tegmentuma moždanog stabla , lateralno od stuba viscerosenzitivnih jedara. Opšta somatosenzitivna jedra sadrže ćelijska tijela drugog neurona (neuron II) senzitivnih puteva koji prenose opšti svjesni senzibilitet iz glave i vrata. Ova jedra imaju V, VII, IX i X moždani živac.
Ćelijska tijela I neurona sadržana su u senzitivnim ganglionima, pridodatim pomenutim moždanim živcima (ganglion trigeminale-V, ganglion geniculi-VII, ganglion superius-IX i ganglion superius-X). Periferni produžeci ćelija ovih gangliona polaze iz receptora smeštenih u koži, tetivarna mišića, kostima, zglobnim čaurama, a njihovi centralni produžeci grade spinalni snop n. trigeminusa (tractus spinalis n. trigemini) koji se završava u kompleksu senzitivnih jedara n. trigeminusa.

Opšta viscerosenzitivna jedra (OVS) predstavljena su jedrom usamljenog snopa (nuceleus tractus solitari s. nucleus solitarius) koji leži u dorzalnom dijelu tegmentuma moždanog stabla, između stuba opštih viceromotornih jedara (medijalno) i opštih somatosenzitivnih jedara (lateralno). Ovo dugačko jedro zajedničko je za VII, IX i X moždani živac i sadrži ćelijska tijela neurona II koja dobijaju nadražaje iz organa uglavnom preko IX i X moždanog živca (visceralni bol, osjećaj punoće u šupljim organima) tako da je ovo jedro uključeno u mnoge visceralne reflekse.

Posebna viscerosenzitivna jedra (PVS) predstavljena su gustativnim jedrom (nucleus gustatorius) koje čini rostralni kraj dugačkog solitarnog jedra (nucleus solitarius).

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari