Sociolosko ucenje Maks Vebera
MEGATREND UNIVERZITET
Fakultet za poslovne studije Požarevac
Seminarski rad iz sociologije menadžmenta
TEMA:
SOCIOLOŠKO UČENJE MAX WEBER-A
Mentor:
Prof. dr Darko Marinković Student:
Asistent Milica Mikuljević
Datum:

3
1. DELA MAKS VEBERA
1905. Protestantska etika i duh kapitalizma (1905) - verska revolucija (protestantska
reformacija) bila je glavni činitelj u nastanku kapitalizma
1908. Počeo je da radi na kapitalnom delu „Gospodarstvo i društvo“, objavljenom po
smrti 1922. godine
1918. Nauka kao poziv, a 1920. Politika kao poziv, dva predavanja održana na poziv
studentske zadruge na minhenskom univerzitetu
1920. Sociologija religije (obuhvata novo izdanje Protestantske etike, studije o sektama u
Americi, religiji u Indiji i Kini i o starom židovstvu)
Slika 2. “Nijedan sociolog ne treba sebe da smatra previše dobrim, čak I kada ostari, da
bi napravio na desetine hiljada trivijalnih proračuna u njegovoj glavi, a možda bi to
trebao I da radi mesecima”.
4
2. PROTESTANTSKA ETIKA I DUH KAPITALIZMA
Maks Veber , u svom delu “Protestantska etika i duh kapitalizma” , objavljenom 1905. god., daje
naučnu analizu uzroka i posledica koje su omogućile protestantizam i koje su ostvarile
mogućnost pojavljivanja fenomena modernog čoveka- kapitalizam. Veza izmedju protestantske
etike života i nastanka kapitalizma glavna je tema ove Veberove knjige.
Po Veberovom misljenju, kapitalistički privredni poredak ima duboke korene u religioznoj
oblasti. Presudnu ulogu u stvaranju preduslova koji su omogucili uspostavljanje kapitalistickog
načina proizvodnje odigrao je religiozni pokret reformacije u 16. i 17. vijeku , tzv. Asketski
protestantizam.
2.1.
VEROISPOVEST I DRUŠTVENA SLOJEVITOST KOD MAKS
VEBERA
Statistika zanimanja u verskom pogledu mešovite zemlje pokazala je pojavu o kojoj se u
katoličkom društvu u to vreme živo raspravljalo: vise nego pretežno protestantski karakter klase
kapitalista i industrijalaca , kao i viših,stručno obrazovanih slojeva radničke klase. Analizirajuci
uslove koji su mogli stvoriti pogodnu klimu za nastanak kapitalizma, Veber je utvrdio da postoji
povezanost između konfesionalne pripadnosti i razvoja nekog mesta na ekonomskom planu.
Reformacija po Veberovom misljenju nije značila potpuno uklanjanje crkvene vlasti iz života,
vec zamenjivanje jednog krajnje komotnog- čisto formalnog oblika vlasti drugim. Dakle ne
previše, nego premalo crkvenoverske vladavine nad životom,je bilo ono sto su reformatori
najstrozije osuđivali. Jače učešće protestanata u posedu kapitala na rukovodećim položajima se
delimično može posmatrati kao posledica njihovog boljeg imovinskog stanja , ali takođe i niza
drugih pojava. Tu spada, između ostalog i evidentna razlika
u
karakteru školovanja. Vaspitanjem
usađene duhovne odlike, i naročito pravac obrazovanja koji je uslovljen religioznom atmosferom
roditeljskog doma, odredili su izbor poziva i dalju sudbinu pojedinca. Protestanti su pokazivali
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti