Univerzitet Singidunum

Fakultet za evropske pravno-političke studije

Tema:

Sprovođenje i kontrola izbora

Student:

 Aleksandar Ćiraković

Profesor:

Prof dr Ljubica Đorđević

Novi Sad,

15.04.2011.godine

Aleksandar Ćiraković                                                 Sprovođenje i kontrola izbora

S A D R Ž A J:

Uvod..................................................................................................................3

1.

Sprovođenje i kontrola izbora u Srbiji..................................................................4

1.1.

Promene u izbornom zakonodavstvu............................................................5

2.

Kodeks organa za sprovođenje izbora..................................................................7

2.1.

Zabrane.........................................................................................................8

2.2.

Kontrola nad sprovođenjem kodeksa............................................................9

Zaključak.....................................................................................................................10

Literatura ....................................................................................................................12

Strana 2 od 12  

background image

Aleksandar Ćiraković                                                 Sprovođenje i kontrola izbora

1. Sprovođenje i kontrola izbora u Srbiji

U uslovima višedecenijskog plebiscitarnog glasanja u kojem stvarnih izbora nije 

bilo,   izbori   su   izgubili   značaj   onog   centralnog   političkog   događaja   u   kojem 

vlast, činom izbora od strane građana, stiče legitimitet.

Biračko pravo bilo je lišeno bitnih svojstava koja odlikuju ovo pravo. Ono je 

izgubilo   svojstvo   opsteg   prava,   činjenicom   da   su   od   uvođenja   delegatskog 

sistema   (1974.   godine),   delegacije   za   izbor   delegata   u   pojedina   veća 

predstavničkih   tela   birale   samo   određene   socijalne   grupacije,   dakle   ne   svi 

građani (na primer: delegacije za veća udruženog rada birali su samo zaposleni 

građani).   Biračko   pravo   nije   bilo   jednako,   jer   su   građani   bili   u   nejednakom 

položaju prilikom izbora delegacija. Zaposleni građani birali su čak tri grupe 

delegacija (za veća udruženog rada, veća mesnih zajednica i društveno-politička 

veća),   dok   su   nezaposleni   mogli   sudelovati   najviše   u   izboru   dve   grupe 

delegacija   (za   veća   mesnih   zajednica   i   društveno-politička   veća).   Najzad, 

biračko pravo nije bilo neposredno. Ono je bilo posredno pravo, cak višestruko, 

jer   su   građani   sudelovali   samo   u   izboru   za   članove   delegacija,   a   ove   su   pak 

birale   delegate   u   odgovarajuća   veća   lokalnih   predstavničkih   tela,   a   ovi   opet 

delegate u viša predstavnička tela.  Biračko pravo, lišeno svojih bitnih svojstava 

(opšte,   jednako,   neposredno)   bilo   je   svedeno   na   posredno   glasanje.   Izbori   su 

postali   ritual   i   izgubili   svoj   osnovni   smisao   -   da   budu   jedan   od   osnovnih 

instrumenata   sticanja   i   provere   legitimiteta   vlasti.   U   takvim   uslovima   mnoga 

pitanja   izbornog   sistema,   osobito   pitanja   izborne   procedure   i   tehnike   izbora, 

koja uređuju zakoni o izborima, bila su marginalizovana. Njima je bilo potrebno  

povratiti značaj koji ona imaju u demokratskim ustavnim i političkim sistemima. 

Nesumnjivo   da   u   tom   poslu   zakonima   koji   uređuju   materiju   izbora   pripada 

naročito mesto. 

2

2

 www.yurope.com/zines/republika/arhiva/.../158-17.html

Strana 4 od 12  

Želiš da pročitaš svih 12 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti