Starenje stanovništva- ekonomske i sociološke posledice po Srbiju
Starenje stanovništva- ekonomske i sociološke posledice po Srbiju
Uvod
Zastrašujuća slika današnje Srbije
Uloga stanovništva jedne države je dvojaka, ono je i proizvođač i potrošač, zato je veoma bitno da država ima jasnu sliku svog stanovništva kako bi se napravili bolji planovi za budućnost, izvršila predviđanja i samim tim obezbedile bolje usluge. Broj i struktura stanovništva utiču na obim, tok i strukturu proizvodnje, raspodele i potrošnje. Tako da su realni podaci o celokupnom stanovništvu države jako bitni za njeno funkcionianje i razvoj.
Prvi popisi vršeni su još od 3800. p. n. e, a u 17. veku je obavljen prvi moderan popis na francuskoj teritoriji Kanade, Novoj Francuskoj. U Srbiji prvi popis je bio organizovan 1834. godine, dok prvi moderan popis izvršen je 1921. u Kraljevini Srba Hrvata i Slovenaca .
Poslednji popis stanovništva naše države obavljen je ove godine od 1. do 15. oktobra. Iako su rezultati popisa još uvek u izradi, vesti o smanjenju broja stanovnika za oko 378.000 , izbile su u prvi plan. Naslovi poput: „Srbija manja za jedan Niš“ odjeknule su u medijima, ali problem tzv. bele kuge Srbiju ne prati samo od ove godine. Prethodni popisi su, takođe, naznačili pad broja živorođene dece. Prevaga mortaliteta nad natalitetom daje brojne posledice, a prosek starosti naših građana je porastao i iznosi 42 godine što nas svrstava među najstarije narode u Evropi, ali i svetu. Stanovnici koji imaju više od 65 godina zauzimaju 17,3% ukupnog stanovništva. Statistika kaže da će nas, ukoliko se nastavi ovim tempom, za pedeset godina biti milion i po manje, a za 250 godina možda nećemo postojati kao narod. Sve ove promene reflektuju se i na ekonomsku situaciju zemlje. Nova struktura stanovništva zahteva promene u socijalnom sistemu. Na vladi je da reši problem visokog broja penzionera i pada zaposlenih. Ovako zastrašujući podaci trebalo bi da utiču na vlast države, ali i na svest samog stanovništva, kako bi ono reagovalo i podržalo odgovarajuće promene koje vlast predlaže.
Više u Ekonomija
Analiza determinanti ponašanja potrošača na primeru proizvoda “Instant Palenta” RJ – Corn Product
- Ponasanje potrosaca
- UNIVERZITET EDUCONS - Fakultet poslovne ekonomije · Srem. Kamenica
- 14 stranica
Statistika – Korelacija
- Statistika
- UNIVERZITET U BANJA LUCI Ekonomski fakultet
- 6 stranica
Regresiona analiza
- Statistika
- UNIVERZITET U BANJA LUCI Ekonomski fakultet
- 6 stranica
Više u Seminarski radovi
Zbrinjavanje ambalaže kao otpad
- Ekologija
- Visoka tehnička mašinska škola strukovnih studija u Trstenicku · Trstenik
- 17 stranica
Brendiranje gradova – Novi Sad kao brend
- UNIVERZITET UMETNOSTI U BEOGRADU - Fakultet dramskih umetnosti
- 15 stranica
Čačak – Nacionalna prestonica kulture 2023.
- UNIVERZITET UMETNOSTI U BEOGRADU - Fakultet dramskih umetnosti · Beograd
- 16 stranica
Više u Skripte
Zbrinjavanje ambalaže kao otpad
- Ekologija
- Visoka tehnička mašinska škola strukovnih studija u Trstenicku · Trstenik
- 17 stranica
Brendiranje gradova – Novi Sad kao brend
- UNIVERZITET UMETNOSTI U BEOGRADU - Fakultet dramskih umetnosti
- 15 stranica
Čačak – Nacionalna prestonica kulture 2023.
- UNIVERZITET UMETNOSTI U BEOGRADU - Fakultet dramskih umetnosti · Beograd
- 16 stranica