Starenje stanovništva- ekonomske i sociološke posledice po Srbiju

Uvod
Zastrašujuća slika današnje Srbije

Uloga stanovništva jedne države je dvojaka, ono je i proizvođač i potrošač, zato je veoma bitno da država ima jasnu sliku svog stanovništva kako bi se napravili bolji planovi za budućnost, izvršila predviđanja i samim tim obezbedile bolje usluge.  Broj i struktura stanovništva utiču na obim, tok i strukturu proizvodnje, raspodele i potrošnje. Tako da su realni podaci o celokupnom stanovništvu države jako bitni za njeno funkcionianje i razvoj.
Prvi popisi vršeni su još od 3800. p. n. e, a u 17. veku je obavljen prvi moderan popis na francuskoj teritoriji Kanade, Novoj Francuskoj. U Srbiji prvi popis je bio organizovan 1834. godine, dok prvi moderan popis izvršen je 1921. u Kraljevini Srba Hrvata i Slovenaca .
Poslednji popis stanovništva naše države obavljen je ove godine od 1. do 15. oktobra. Iako su rezultati popisa još uvek u izradi, vesti o smanjenju broja stanovnika za oko 378.000 , izbile su u prvi plan. Naslovi poput: „Srbija manja za jedan Niš“  odjeknule su u medijima, ali problem tzv. bele kuge Srbiju ne prati samo od ove godine. Prethodni popisi su, takođe, naznačili pad broja živorođene dece. Prevaga mortaliteta nad natalitetom daje brojne posledice, a prosek starosti naših građana je porastao i iznosi 42 godine  što nas svrstava među najstarije narode u Evropi, ali i svetu. Stanovnici koji imaju više od 65 godina zauzimaju 17,3% ukupnog stanovništva. Statistika kaže da će nas, ukoliko se nastavi ovim tempom, za pedeset godina biti milion i po manje, a za 250 godina možda nećemo postojati kao narod. Sve ove promene reflektuju se i na ekonomsku situaciju zemlje. Nova struktura stanovništva zahteva promene u socijalnom sistemu. Na vladi je da reši problem visokog broja penzionera i pada zaposlenih. Ovako zastrašujući podaci trebalo bi da utiču na vlast države, ali i na svest samog stanovništva, kako bi ono reagovalo i podržalo odgovarajuće promene koje vlast predlaže.

Prijavi se