Odlomak

STRATEGIJE KIBERFEMINIZMA: FEMINIZAM NA DRUŠTVENIM MREŽAMA U SRBIJI
APSTRAKT

Od industrijske revolucije do danas tehnološki razvoj utiče na opšti društveni razvoj, uslove života, kao i na društvene teorije i prakse. Od značajnih farmaceutskih otkrića, do pojave novih sredstava komunikacije i transporta, tehnološka dostignuća menjala su načine mišljenja i delovanja, poslovne, prijateljske, pa i seksualne odnose. Nove tehnologije, posebno pojava interneta, a zatim i društvenih mreža kao što su Fejsbuk (Facebook) i Tviter (Twitter), imale su dramatičan uticaj i na prakse feminizma. Rad se bavi vezom između feminizma i savremenih tehnologija, de#nisanjem teorijskog okvira i praksom kiberfeminizma (cyberfeminism) i njegovim uticajem na savremenu feminističku praksu i teoriju. Dat je i kratak osvrt na kiberfeminističke prakse u Srbiji, posebno one koje doprinose širenju feminističkih ideja.

Ključne reči: feminizam, kiborg, kiberfeminizam, društvene mreže

 

 
UVOD: KAKO DEFINISATI KIBERFEMINIZAM
Osim što je politička i #lozofska, čovek 21. veka je postao i tehnološka životinja. Od protofeministkinja (Milojević 2011, 27) do kiberfeminizma, celokupna feministička teorija i praksa bila je zasnovana na pronalaženju najboljih strategija pomoću kojih će se žene izboriti za bolji položaj u društvu nasuprot dualističkoj, hijerarhijskoj, patrijahalnoj podeli sveta, koja ih je
stavljala u podređeni položaj „drugog”. Ipak, od rasprave započete u 16. veku „Da li su žene ljudi?” (Bok 2005) do uticaja koje savremena tehnologija imana naš svakodnevni život, prošlo je nekoliko stotina godina. Da li su tokom borbe za priznavanje sopstvenog razuma, žene izgubile telo i kročile u svet mašina, gde pol i rod više ne znače ništa? Danas su produkcija i reprodukcija, komunikacija i interakcija, odnosno većina naših realnih kontakata i aktivnosti omogućeni i/ili posredovani mašinama. Ima li u takvom svetu mesta za feminizam kao društveni pokret, teoriju i praksu koja teži egalitarnom društvu, bez hijerarhije među polovima, rodnih režima i odnosa moći, bez diskriminacije i opresije? Feministkinje koje deluju unutar pokreta de#nisanog kao kiberfeminizam na ovo pitanje daju pozitivan odgovor. One smatraju da je spajanje tehnologije i feminističkih ideja i praksi očekivan proces s obzirom na uticaj novih tehnologija na naš svakodnevni život. Sam izraz kiberfeminizam (sajberfeminizam – cyberfeminism) nastao je spontano i istovremeno od strane više teoretičarki feminizma, pod uticajem teksta Done Haravej (Donna Haraway) „Manifest kiborga” („A Cyborg Manifesto: Science, Technology, and Socialist-Feminism in the Late Twentieth Century”) koji je prvi put objavljen 1984. godine (Lykee 2010). Kiberfeminizam možemo da de#nišemo ne samo kao teoriju koja preispituje odnos žena i tehnologije iz različitih uglova feminističkih teorija, već i kao delovanje žena na mreži (on the net) kao aktivistkinja, umetnica, spisateljica i/ili hakerki. Drugim rečima, kiberfeminizam označava feminističku praksu u virtuelnom kiber prostoru, posebno na internetu (Wolmark 2003, 224). Jedna od grupa koje se smatraju rodonačelnicama kiberfeminizma OBN (Old Boys Network) smatrala je da kiberfeminizam ima veći kapacitet od bilo kog drugog feminističkog pokreta, teorije i prakse da bude otvoren za utopijsko viđenje sveta i njegovo političko menjanje. Pošto je feminizam društveni pokret/teorija/
praksa koja se bavi pravima „žena da same odrede svoje mesto u društvu zarad razvoja sopstvene ličnosti, a time, i na tome se uvek iznova inisistiralo, i zarad pospešivanja opšteg dobra” (Bok 2006, 139), određivanje mesta žena u novom kiber-svetu je sasvim očekivano. Druga rodonačelnica pokreta je australijska umetnička grupa VNS Matrix.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Informacione tehnologije

Više u Naučni radovi

Više u Skripte

Više u Sociologija

Komentari