Odlomak

 UVOD

Povremeni potresi koji se dešavaju na finansijskim tržištima oživljavaju razmišljanja o mogućnostima predviđanja naglih promena hartija od vrednosti, a naročito običnih akcija.    Kriza južnoazijskog tržišta, dramatične promene u Rusiji i intenzivne promene na američkim berzama, podstiču ideje o kreiranju analitičkih modela koji bi dali uspešnu prognozu događaja o budućnosti.
Kada su u pitanju finansijska tržišta, efikasnost ima drugačije značenje nego u drugim oblastima ekonomske nauke. Efikasnost finansijskih tržišta podrazumeva da cene finansijskih instrumenata održavaju minimum svih informacija koje su javno dostupne, a verovatno i svih informacija koje najbolji analitičari mogu da otkriju.
Ovde „efikasnost „znači da se informacije brzo usvoje, a da resursi daju maksimalne proizvodne rezultate. Efikasnost finansijskih tržišta bi se, jednostavnom terminologijom, mogla izraziti i na sledeći način: tržište ne možete da prevarite.
Efikasno tržište ima veliki broj uspešnih, a posebno dobro obaveštenih učesnika koji nastoje da maksimiziraju prisvajanje profita.
Pošto je maksimiziranje profita osnovni cilj i pokretački motiv svih aktera na finansijskom tržištu,postavlja se pitanje: zašto je različita uspešnost u ostvarivanju tog cilja? Odnosno da li je bolja uspešnost u donošenju finansijskih odluka, posledica smišljene poslovne politike zasnovane na poznavanju tržišnih prilika, ili je to rezultat slučajnosti i hazarderskog ponašanja?
Ne postoji jedinstven odgovor na ovo pitanje. U brojnim raspravama i analizama koje su vršene u različitim uslovima, istaknute su brojne prednosti dobro obaveštenih učesnika koji donose odluke o ulaganju finansijskih sredstava. Međutim, broj činilaca koji mogu uticati na isplativost investicione odluke je toliki da je teško pretpostaviti da se mogu u potpunosti obuhvatiti i egzaktno valorizovati.
U nastavku će biti više reči o vrstama i funkcijama tržišta hartija od vrednosti, aukcijskom, brokerskom tržištu, efikasnosti trgovine, efikasnosti tržišta i regulativi…

 
VRSTA I FUNKCIJA TRŽIŠTA HARTIJA OD VREDNOSTI

U praksi, povezivanje svih kupaca i prodavaca nije tako jednostavno. Zainteresovani trgovci se ne pronalaze besplatno, jer se kupci i prodavci nalaze na različitim likacijama i jedni drugima nisu poznati. Može proći neko vreme između pojave kupaca na tržištu i pojave kpmpatibilnog prodavca. Ova geografska i vremenska udaljenost utiče da se cene po kojima se transakcije stvarno obavljaju razlikuju od ravnotežne cene.
U realnom svetu je trgovina, po cenama koje utiču na pravu ravnotežu, najviše što možemo da očekujemo. U suštini, idealna situacija bi bila kada bi  stvarne cene transakija bile približne teoretskim ravnotežnim cenama.
Tržišta hartija od vrednosti su formirana da bi se pomoglo kupcima da se povezuju sa prodavcima, kako bi se obe strane koje učestvuju u transakciji bile zadovoljne sa ugovorenom cenom transakcije koja je približna pravoj ravnotežnoj ceni. Postoje tri glavne vrste organizovanja  tržišta koje omogućavaju promptnu kupovinu i prodaju hartija od vrednosti: aukcijsko tržište, brokersko tržište i dilersko tržište. U sva tri slučaja cilj je da se upare kupci i prodavci.
Kao što je poznato, u svim tržišnim ekonomijama brojne finansijske institucije na efikasan način vrše transfer finansijske štednje od suficitarnih ekonomskih subjekata ka deficitarnim ekonomskim subjektima. Najistaknutiju ulogu imaju finansijski posrednici.
Finansijske institucije profesionalno se bave pribavljanjem kapitala emitujući akcije, dugoročne obveznice, kao i uzimanjem dugoročnih kredita i primanjem depozita na duži rok.
U distribuciji finansijske aktive usled deregulacije finansijskih tržišta i finansijskih inovacija prisutne su promene koje se kreću u pravcu većeg učešća  nedepozitnih finansijskih institucija.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari