Odlomak

1. UVOD

Da bi se sprovelo kvalitetno ispitivanje određene pojave, neophodno je što kvalitetnije prikupljanje informacija (podataka) o toj pojavi, koje može da bude organizovano kao potpuno ili djelimično prikupljanje.
Deskriptivna ili opisna statistika bazira se na potpunom obuhvatu statističkog skupa. Statistička analiza koja se provodi na bazi potpunog posmatranja podrazumijeva raspolaganje informacijama o svakoj statističkoj jedinici posmatrane pojave ili skupa
Inferencijalna statistika bazira se na dijelu (uzorku) jedinica izabranih iz cjelovitog statističkog skupa, pomoću kojeg se uz primjenu odgovarajućih statističkih metoda i tehnika donose zaključci o čitavom statističkom skupu (polazeći od posebnoga prema opštem).
U praksi se vrlo često upotrebljava djelimično prikupljanje podataka korištenjem različitih metoda. Ovaj rad će obuhvatiti teoriju uzimanja uzoraka, njihove karakteristike, plan i primjenu metode uzimanja uzoraka.

2. TEOREMA I HIPOTEZA
Teorem ili teorema je iskaz u kojem se uočava da neki matematički pojam (uz, možda, još neke uslove) ima još neke karakteristike osim onih danih u definiciji tog pojma (npr. da je 1>0) i ta se tvrdnja mora dokazati. Dok se tvrdnja ne dokaže, tu tvrdnju zovemo propozicijom, hipotezom.
Hipoteza je predloženo objašnjenje fenomena ili razumna pretpostavka koje predlaže moguću korelaciju između više fenomena. Termin se izvodi iz grčkog jezika, hypotithenai znači staviti ispod ili pretpostaviti. Znanstvenu hipotezu mora biti moguće provjeriti i općenito se temelji na prethodnim opažanjima ili proširenjima znanstvenih teorija.
Teorija je objašnjenje čiju je istinitost ili neistinitost teško utvrditi.Teorija mora biti više od hipoteze – ona ne smije biti očita, ona uključuje kompleksne i sustavne odnose između većeg broja čimbenika, nju nije lako potvrditi niti opovrgnuti. Ona je područje mišljenja i pisanja čiju je granicu teško odrediti. Radovi koji pripadaju teoriji imaju učinke izvan svog izvornog područja. Teorija nije skup metoda proučavanja književnosti, nego beskonačno mnoštvo radova o svemu.
Zbog teorije ljudi mijenjaju svoja gledišta i drugačije promišljaju predmet i djelatnost svoga proučavanja. Teorija je borbena kritika zdravo razumskih shvaćanja, pokušaj da se pokaže kako je ono što podrazumijevamo pod «zdravim razumom» zapravo povijesni konstrukt – jedna teorija koja se počela doimati tako prirodnom da je više niti ne doživljavamo kao teoriju. Ranije, pojam hipoteze odnosio se na pametnu ideju ili na pojednostavljeni matematički prikaz kompliciranih kalkulacija, kada se upotrebljavao ovako, termin nije nužno imao neko specifično značenje, kardinal Bellarmine dao je slavni primjer starom značenju riječi u upozorenju upućenom Galileu u 17. stoljeću: da ne mora tretirati kretanje Zemlje kao stvarnost, nego kao samo hipotezu.
Danas se pojam hipoteze odnosi na pretpostavku, ideju čiju valjanost treba tek provjeriti. Kako bi bila provjerena, specifičnost hipoteze mora biti definirana specifičnim terminima. Hipoteza zahtijeva rad istraživača kako bi je potvrdio ili odbacio. Potvrđena hipoteza može postati dio teorije ili ponekad može sama postati teorija. Uobičajeno, znanstvene hipoteze imaju oblik matematičkog modela.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Više u Telekomunikacije

Komentari