Trendovi u bankarskoj industriji
1
2
1. UVOD
Tokom poslednjih decenija tehnološki razvoj je preoblikovao bankarsku industriju,
koja je postala vodeći sektor u korišćenju novih tehnologija. Prednosti interneta doprinele su
revoluciji u načinu poslovanja i pružanja usluga u oblasti finansijske industrije, nudeći
finansijskim institucijama nove poslovne modele i nove načine za pružanje usluga svojim
korisnicima, pružajući 24/7 dostupnost (24h dnevno, 7 dana u nedelji – dakle non-stop).
Tehnologija elektronskog plaćanja ne samo da je zamena za čekove već je i zamena za
gotovinu u formi elektronskog novca. U današnjem svetu novac postaje uglavnom elektronski
i za različite vrste plaćanja se uglavnom koriste platne kartice, dok je papirni novac sve manje
zastupljen, polako postajući, po mišljenju nekih teoretičara, stvar prošlosti.

4
•
Nestabilnost i rizik – nestabilnost pojedinačnih ekonomija i rast
međusobne uslovljenosti i povezanosti sa ekonomijama na globalnom nivou
uslovljava i povećanu neizvesnost i nestabilnost kojem bankarske institucije
moraju da se prilagođavaju jer ni jedna bankarska institucija, ma koliko velika
bila, ne može da utiče na globalne tokove. Zbog ove činjenice, bankama jedino
preostaje da se permanentno prilagođavaju nestabilnosti i promenama u
okruženju;
•
Porast zahteva klijenata – kompanije, kao i građani su vremenom
postali obučeniji za evaluaciju pojedinih bankarskih usluga i poređenje različitih
alternativa koje banke nude u smislu različitih bankarskih usluga i paketa.
Najuspešnije posluju one banke koje se bolje i adekvatnije prilagođavaju
potrebama korisnika tj. banke koje imaju bolju marketing strategiju.
Promene u okruženju uslovile su i promene u bankarskom menadžmentu tj. poslovnoj
orjentaciji banaka. Ove promene se odnose prvenstveno na:
•
primenu bankarskog marketinga što daje banci mogućnost da izađe
u susret najrazličitijim zahtevima klijenata. S obzirom na brze promene u
okruženju i neophodnosti brzog i permanentnog prilagođavanja banaka mora imati
strateški marketing koncept;
•
kreditiranje sa promenljivom kamatnom stopom u uslovima
neprestanim i brzih promena u okruženju, poslovanje sa promenljivom kamatnom
stopom predstavlja način pariranja neizvesnosti i promeni zahteva tržišta;
•
Projektno i korporacijsko finansiranje privrede – u uslovima visoke
neizvesnosti banka se usmerava na procenu pojedinačnih kompanije i isplativost
finansiranja takvih poslova, a ne ukupnog finansiranja ukupnog poslovanja
kompanije;
•
Pojava sekjuritizacije podrazumeva preusmeravanje banke na
izdavanje, kupovinu i transfer HoV na teret klasičnih bankarskih depozitno-
kreditnih operacija. Ovde je u stvari reč o transformaciji kredita u hartije od
vrednosti što predstavlja način da se uspostavi adekvatan odnos između prihoda,
rashoda i rizika;
•
Elektronsko bankarstvo – sredstva se transferuju putem razmene
elektronskih signala između finansijskih institucija i između tih institucija i
klijenata umesto poslovanja sa gotovinom, tj. obračunskim novcem;
•
Monitoring – nadzor nad poslovanjem banaka, naročito u uslovima
liberalizacije koju vrši sa jedne strane sama banka, jačajući svoje funkcije revizije
i interne kontrole i centralna banka ili drugo nadležno telo gde je osnovni cilj
obezbeđenje ravnoteže između pojedinačnih ciljeva banaka i opštih društveno-
ekonomskih ciljeva.
U savremenim bankama jedan od osnovnih problema predstvlja njihovo efikasno
upravljanje. U uslovima globalizacije, sve više dolaze do izražaja sposobnost odnosno
nesposobnost banke i njenog menadžmenta da ostvare ciljeve razvoja banke kao
oganizacionog entiteta. U takvim okolnostima, kada su za svaku pojedinačnu banku
okruženje i uslovi poslovanja na tržištu dati, kvalitetan menadžment je jedan od ključnih
uslova za efikasno upravljanje bankom za šta su potrebna univerzalna, ali i specifična
znanja i sposobnosti.
Menadžeri su pojedinci ili tim koji su odgovorni za analizu, pripremu i donošenje
odluka kao i njihovu realizaciju u korist organizacije koju predstavljaju. U savremenim
Hadžić, M., Bankarstvo, Univerzitet Singidunum, Fakultet za finansijski menadžment i osiguranje, Beograd, 2007., str 32.
5
uslovima poslovanja, menadžment tim banke mora da poseduje i liderska znanaja i
sposobnosti. Liderstvo se ogleda u:
•
stalnom unapređenju performansi zaposlenih;
•
razvijanju proizvoda i usluga koji idu u susret tražnji na tržištu;
•
razvijanje fleksibilne i odgovorne organanizacione strukture;
•
unapređenje produktivnosti;
•
unapređenje kvaliteta usluga i
•
razvoju prodajne kulture.
Liderstvo u savremenim uslovima je neophodno i ono predstavlja viši kvalitet u
odnosu na menadžerske sposobnosti. Menadžerskja znanja i sposobnosti u u savremenim
uslovima nisu dovoljni za efikasno upravljanje bankom, već su neophodne i liderske
sposobnosti. Osnovna odlika lidera je da on ima razvojnu viziju organizacije koju
predstavlja, kao i način se kroz mobilizaciju organizacije i ljudskih resursa realizuju
postavljanji ciljevi. Liderstvo uključuje set sledećih osobina:
•
posedovanje jasne vizije razvoja i poslovanja;
•
jasno ekspliciranje razvojne i poslovne vizije zaposlenima i
javnosti;
•
preduzetnički duh i
•
sklonost ka perfekcionizmu.
Jedan od najvažnijih elemenata neophodnih za savremeno vođenje banke je
poznavanje procesa bankarske tehnike i tehnologije. Od najvišeg do najnižeg novoa
menadžment odluke moraju biti brze, odlučne i odgovarajućešto pretpostavlja potpuno
poznavanje načina na koji će se pojedina odluka realizovati, ko će je realizovati i u kom
periodu i kakve posledice će, tj. kakve rezultate imati ovakve odluke po banku, odnosno
po njene pojedinačne delove i kako će se sprovođenje pojedinih odluka odraziti na
bilanse banke.
Jedna od karakteristika globalizacije je povećan stepen rizika pojedinih operacija
poslovnih banaka i poslovanja u celini. U takvim uslovima nema više striktnih, fiksnih
kamatnih stopa i relativno visokih kamatnih marži. Banke su izložene brzim promenama
uslova poslovanja, kao i sve snažnijoj konkurenciji nebankarskih institucija.
Jedan od kritičnih faktora efikasnog upravljanja bankama je top menadžment tj.
njeno najviše rukovodstvo. U tom smislu za efikasno upravljanje su neophodni:
•
sposobnost upravljanja promenama;
•
strateško planiranje i strateški menadžment pristup;
•
fleksibilna organizaciona struktura;
•
snažna marketing orjentacija.
Početkom šezdesetih godina došla je do izražaja orjentacija na inoviranje
poslovanja banaka i to na permanentnoj osnovi. Banka je okrenuta tržištu i osnovna
delatnost je emisija i plasman bankarskih proizvoda na tržišno preduzetničkim principima.
Savremeni pristup u bankarstvu podrazumeva:
•
visina dobiti ili gubitka isključivo zavisi od kvaliteta i kvantiteta
usluga, dobrog ili lošeg upravljanja i rukovođenja;
Hadžić, M., Bankarstvo, Univerzitet Singidunum, Fakultet za finansijski menadžment i osiguranje, Beograd, 2007., str 33.
Hadžić, M., Bankarstvo, Univerzitet Singidunum, Fakultet za finansijski menadžment i osiguranje, Beograd, 2007., str. 33.
Hadžić, M., Bankarstvo, Univerzitet Singidunum, Fakultet za finansijski menadžment i osiguranje, Beograd, 2007., str.60.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti