Odlomak

UVOD

Trzista akcija predstavlja sastavni deo finansijskog trzista koje privlaci veliku paznju u svakoj nacionalnoj ekonomiji.
Retko kada se desava da trziste akcija nije jedna od glavnih tema vesti ili glavna kolona u dnevnim listovima.

Finansiranje vlasnickim (svojinskim) instrumentima, odnosno akcijama (deonicama) predstavlja drugo po velicini eksterno trziste kapitala. Iako su drugovni instrumenti ( obveznice ) I vlasnicki insturmenti (akcije) slicni po tome sto I jedni I drugi obezbedjuju resurse za investiranje u kapitalnu opremu, limitirajuce resurse, istrazivanje I razvoj I obuku koja kompaniji omogucava da prosperira, oni se razlikuju u nekoliko vaznih aspekata I to:
• dugovna potrazivanja emitenata koje kompanija ima prema njima moraju da budu u potpunosti placena pre nego sto se potrazivanja akcionarima mogu isplatiti, odnosno poverioci moraju da prime svoje dividend.
• akcionari biraju upravni odbor u korporaciji I stoga je mogu kontrolisati
• akcionari dobijaju gotovinu u obliku dividend, kad kompanije plate poreze na ostvareni profit, a isplacene kamate po osnovu finansijskih instrumenata duga se uracunavaju u troskove poslovanja, a to znaci da se na taj iznos kamate ne placa porez
• dugovni finansijski instrumenti (obveznice) I drugi oblici zajmova imaju datume dospeca, odnosno datum kada im dospeva naplativost, a vlasnicki instrumenti (akcijski capital) nikad ne dospevaju.
OSNOVNA OBELEZJA PRIMARNOG TRZISTA AKCIJA I AKCIJSKOG KAPITALA

1. Osnovna obelezja trzista akcija. Trziste akcija omogucava deficitarnim jedinicama da na efikasan nacin I jeftino obezbede sredstva za poslovanje. U zamenu za sredstva, korisnici sredstava (kompanije) ustupaju vlasnickaprava u kompaniji, kao I novcani tok u obliku dividende.

Obicne akcije predstavljaju osnovno potrazivanje vlasnistva u kompaniji.

Emitenti akcija mogu biti: kompanije, preduzeca, banke I druge depozitne I nedepozitne institucije. Za razliku odobveznica koje obezbedjuju unapred poznati prinos u obliku kamate, akcije vlasniku ne obezbedjuju unapred poznat zagarantovan prinos.
U stvari prinos zavisi od rezultata rada privrednih subjekata koji su do kapitala dosli emisijom akcija. U samoj raspodeli ostvarenog profita ucestvuje skupstina akcionara.
Akcije kao sertifikati u suvlasnistvu, odnosno elektronski zapisi, simbolizuju vlasnistvo nad : a) odredjenim delom kapitala I b) odredjenim delom imovine.
Osnivanje akcionarskih drustava se ostvaruje emisijom I plasmanom akcija. Prve emitovane akcije nazivaju se I osnivacke akcije, I samo se kod njih prodajna vrednost poklapa sa nominalnom vrednoscu.
Svaka nova emisija se vrsi radi povecanja osnivackog kapitala, a akcije kojima se to postize nazivaju se novim akcijama ili mladicama. Ta razlika izmedju nominalne I prodajne vrednosti naziva se kapitalna dobit ilikapitalni visak I uplacuje se u fond akcionarskog drustva.
Osnovna obelezja akcija.Prethodna izlaganja su nas uvela u elementarno razumevanje akcionarstva. Medjutim, treba pojasniti jos neke specificnosti I razlike izmedju finansiranja putem obveznica I akcija. Izmedju ostalog, to su:
a) kod vlasnickih instrumenata kompanije emitenti nisu obavezne da placaju dividendu. Dok kod dugovnih instrumenata (obveznica) emitenti vrse isplatukamate I glavnice (nominalne vrednosti) bez obzira na poslovne rezultate.
b) Obveznice nose nizi nivo rizika, a time I nizi prinos, a akcije nose vezi rizik, I analogno tome veci prinos. Ovde treba naglasiti da prihod instrumenata akcijskog kapitala cine :dividend I kapitalna dobit, koja predstavlja razliku izmedju tekuce cene akcije I cene akcije po kojoj je vlasnik kupio akciju.
Akcije nude investitorima dvodelnu stopu prinosa (povrata).Prvi deo je kapitalnadobit ako se prilokom vremena cena poveca.Drugi deo je isplata dividende akcionarima (obicno periodicno).

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari