TRŽIŠTE KAPITALA

1

SADRŽAJ:

Uvod................................................................................................................................- 3 -
Vrste tržišta kapitala........................................................................................................- 5 -
Emisije hartija od vrednosti............................................................................................ - 6 -
Kapital i njegovi vlasnici................................................................................................ - 7 -
Hartije od vrednosti na tržištu kapitala.........................................................................- 11 -
Instrumenti tržišta kapitala............................................................................................- 15 -
Obveznica......................................................................................................................- 15 -
Deonica.........................................................................................................................- 16 -
Fjučersi..........................................................................................................................- 17 -
Opcije............................................................................................................................ - 18 -
Varanti...........................................................................................................................- 19 -
Tržišta zamene (Swap ugovori)....................................................................................- 19 -
Učesnici na tržištu kapitala...........................................................................................- 20 -
Berze efekata kao učesnik na tržištu kapitala...............................................................- 23 -
TRŽIŠTE RADA.......................................................................................................... - 24 -
Stanje u Srbiji................................................................................................................- 25 -
Socijalno partnerstvo i tržište rada................................................................................- 25 -
Zaključak.......................................................................................................................- 29 -
LITERATURA..............................................................................................................- 31 -

2

background image

Tržište kapitala možemo podeliti na:

1) Tržište kredita

a) Kreditno-investiciono tržište

b) Hipotekarno tržište

2) Tržište vrednosnih papira:

a) Tržište obveznica

b) Tržište akcija

4

Vrste tržišta kapitala

Kreditno-investiciono   tržište

  je   tržište   na   kome   se   nude   i   traže   sredstva   za 

investicije (duži period). Tu se pojavljuju banke, preduzeća i drugi finansijski subjekti, 

zavodi za osiguranje, investicioni findovi itd.

Hipotekarno tržište

 – kapital se koristi u formi hipotekarnih kredita.

Tržište   hartija   od   vrednosti   dugoročnog   karaktera

  ili  

tržište   efekata

predstavlja specifičan oblik tržišta kapitala.

Javlja se kao:

- primarno, ili emisiono i

- sekundarno tržište.

Primarno  

tržište   kapitala   odnosi   se   na   prvu   emisiju   efekata,   tj.   hartija   od 

vrednosti, i to obveznica i akcija. Cilj - pribavljanje, prvenstveno novčanih sredstava.

Sekundarno  

tržište   kapitala   odnosi   se   na   kasniju   kupovinu   i   prodaju   ranije 

emitovanih hartija od vrednosti na primarnom tržištu.

5

background image

između učesnika na tržištu kapitala, direktno i neposredno van berze i 

banaka i naziva se slobodnim prometom hartija od vrednosti ili „telefonski 

promet efekata“

Kapital i njegovi vlasnici

1.

Izvori kapitala

Štednja kao izvor kapitala:

Kapital   je   odložena   potrošnja   na   rok   duži   od   jedne   godine.   Osnovni   motiv 

odlaganja potrošnje je adekvatnije trošenje u narednom periodu. To je i osnov za uspešno 

funkcionisanje tržišta kapitala. Dakle, štednjom se proizvodi kapital.

Vremenski rok odlaganja trošenja sredstava zavisi od:

stope ostatka ličnog dohotka i akumulacije;

stope očekivanih prihoda u narednom periodu;

stepena   razvijenosti   instrumenata   za   stimulisanje   odlaganja   trošenja, 

odnosno štednje, i

stepena razvijenosti i uspešnog funkcionisanja sekundarnog tržišta hartija 

od vrednosti.

7

Želiš da pročitaš svih 31 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti