Tržište novca

UVOD

NOVAC je stvar koja pokreće svijet, u današnjim vremenima sve se vrti oko novca. Novac je pokretač svega, snaga i moć. Ratovi se vode samo zbog jedne stvari moći i novca. Moj seminarski rad će govoriti o novcu, o njegovim definicijama, podjelama, hartijama od vrijednosti. Samo teorija reći će neke bitne stvari al ipak mislim da je najbitnija stvar novac i njegova suština I jeste u tome što nam daje moć i mogućnosti su nam mnogo veće što imamo više novca. Vratimo se teoriji i definicijama. Zlato je korisćeno kao novac u kini pre 4500 godina, kod Fenićana pre 3000g.U zemljama zapadne Evrope zlato je počelo da se koristi nakon raspada Rimskog carstva.Od XV vijeka u Evropi su počele priticati velike količine zlata.Posle pojave zlata i metalnog novca pojavljuje se papirni novac i nakon toga kreditini novac. Funkcije novca su: mjera vrijednosti, sredstvo prometa, blago, sredstvo plaćanja, svijetski novac. Novac u fukciji mjere vrijednosti svojom upotrebnom vrijednošću izražava vrijednosti svih drugih roba.Izražena vrijednost robe u novcu predstavlja njenu cijenu.Suština fukcije mjere vrijednosti je u tome da se količina novčane robe(novca)može dobiti za odredjenu vrstu neke druge robe što u stvari predstavlja cijenu. Što se tiče tržišta novca razlikujemo primarno i sekundarno tržište novca. Tržište novca čini deo finansijskog tržišta, i kao njegov važan segment, predstavlja visokospecijalizovani oblik kupovine i prodaje novca, ostalih likvidnih sredstava i kratkoročnih hartija od vrijednosti.
Novčano tržiste je izlozeno velikim oscilacijama tako da se može javiti nelikvidnost, kontrakcija , nestabilnost, blokada i slično.To su negativne pojave.Nasuprot postoje i pozitivne pojave kao sto su optimalna likvidnost, stabilnost, elasticnost, smirenost, itd. Novac je društveni odnos, što znači da postoji samo u okviru grupe ljudi kao sredstvo prihvaćeno od svih članova.Novac služi kao regulator ekonomske aktivnosti i novčani oblici su odraz odredjene organizacije ekonomske aktivnosti putem robne privrede.
Novac je sve ono što je opšteprihvaćeno kao sredstvo plaćanja za robu i usluge i za otplatu dugova. U medjunarodnim ekonomskim odnosima su česte situacije da u spoljnoj trgovini učestvuju zemlje čije valute nisu kovertabilne, ili se pak nalaze u platno bilansnim teškocama. U toj situaciji pribegava se tzv. barter ili kompenzacionim poslovima.
Na tržištu novca se vrše bankarske operacije koje deluju na primarnom i sekundarnom tržištu kratkoročnih hartija od vrijednosti.
Posebnu funkciju na tržištu novca ima centralna banka.Stabilnu vrijednost novca u jednoj privredi imamo kada domaći novac bez teškoća obavlja svoje funkcije. Javlja se u obliku papirnog i kovanog novca. Do inflacije dolazi kada „ Suviše novca juri premalo roba“. I postoji lagana, srednja i hiperinflacija. Inflacija utiče na imovinu, dohodak i privredu uopšte. Porast najčešće one društvene slojeve čiji je dohodak u novcu fiksan da se ne može prilagodjavati povećanju troškova života: penzioneri, činovnici, radnici, studenti. Njihova realna štednja opada. Koristi od inflacije imaju oni društveni slojevi čije su cijene mobilne kao i oni koji mogu da dobijaju bankarske kredite koje obezvredjena valuta lako konpenzira Dok je kod deflacije višak ponude nad novčanom tražnjom. Ona ima tendenciju opšteg pada cena, smanjenja plata i nadnica, smanjenja proizvodnje, zaposlenosti i nacionalnog dohotka, porasta novcane kupovne snage.
Na tržištu novca predmet kuporodaje su hartije od vrijednosti, emitovane od strane centralne banke ili drugih subjekata kojima pozitivno pravo daje takvu mogucnost. Na razvijenom tržištu u razvijenim privredama koriste se razni instrumenti u trgovini hartijama od vrednosti: medubankarska kupoprodaja novca, kratkorocne hartije od vrijednosti i medubankarska trgovina viškovima obaveznih rezervi.

Pojam tržišta novca

Restriktivno gledano tržište novca obuhvata trgovanjem novca i kratkoročnim hartijama od vrijednosti, zatim kratkoročne kredite, kao i institucije i organizacije koje osiguravaju ta sredstva a to su komercijalne banke, depozitne banke, berze za ovu vrstu hartija od vrednosti, eskontne i diskontne organizacije, akceptno-kreditne institucije. U tržište novca spadaju i instrumenti tržišta novca, a ekstenzivno gledano i tržište deviza i valuta može ciniti deo tržišta novca. Uloga tržište novca danas gledano ima široku i značajnu ulogu u vodenju poslovne politike banaka, poslovnih i finansijskih organizacija.