FAKULTET ZA TURIZAM I HOTELIJERSTVO

TURISTIČKI RESURSI KAO POTENCIJAL 

EKONOMSKOG RAZVOJA TREBINJA

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA TURISTIČKI RESURSI

Student:                                                                     Profesor:

2

SADRŽAJ

UVOD

...............................................................................................................................................3

I TURISTIČKO – GEOGRAFSKI POLOŽAJ TREBINJA

...........................................................4

1.

GEOGRAFSKI POLOŽAJ

..................................................................................................4

2.

GEOSAOBRAĆAJNI POLOŽAJ

........................................................................................5

3.

TURISTIČKI POLOŽAJ

.....................................................................................................5

II DEMOGRAFSKO – EKONOMSKE ODLIKE TREBINJA

......................................................6

1.

NASELJA

.............................................................................................................................6

2.

STANOVNIŠTVO

................................................................................................................6

3.

PRIVREDA

..........................................................................................................................7

III TURISTIČKI RESURSI TREBINJA

........................................................................................8

1.

PRIRODNI RESURSI

..........................................................................................................8

2.

KULTURNO – ISTORIJSKI SPOMENICI

........................................................................9

2.1.

Brankovića kula

............................................................................................................9

2.2.

Figura Jelene Anžujske...................................................................................................9

2.3.

Spomenik Oslobodiocima.............................................................................................10

2.4.

Spomenik Braniocima Trebinja.....................................................................................10

2.5.

Rimski most Vučija.......................................................................................................10

2.6.

Spomenik Jovanu Dučiću..............................................................................................11

2.7.

Spomenik Petru II Petroviću Njegošu...........................................................................11

3.

KULTURNA OBILJEŽJA I MANIFESTACIJE...................................................................................12

IV PROBLEMI I PRIORITETI ZAŠTITE TURISTIČKIH RESURSA I ŽIVOTNE SREDINE

........................................................................................................................................................13

V MOGUĆNOSTI RAZVOJA TURISTIČKE PONUDE

............................................................14

1.

MOGUĆNOSTI RAZVOJA TURISTIČKE PONUDE I RAZLIČITIH VIDOVA 

TURIZMA…….

.........................................................................................................................14

ZAKLJUČAK

................................................................................................................................15

LITERATURA

...............................................................................................................................16

background image

4

I TURISTIČKO – GEOGRAFSKI POLOŽAJ TREBINJA

1. GEOGRAFSKI POLOŽAJ

Trebinje je drugi po veličini grad u Hercegovini i administrativno privredni centar istočne 
Hercegovine. Nalazi se na krajnjem jugu entiteta Republika Srpska (BiH). Ima nešto manje od 
40.000 stanovnika. Smješten je na rijeci Trebišnjici, ispod planine Leotar, na nadmorskoj visini 
od 270 metara. Za Trebinje se kaže da je grad sunca i platana. Danas se smatra jednim od 
najljepših gradova u Bosni i Hercegovini.

To je zaleđe južnog Jadrana ili zaleđe dubrovačko-hercegnovskog primorja. Grad Trebinje 
obuhvata površinu od 904 km2 i po veličini spada u opštine srednje veličine u Republici 
Srpskoj. 

Na sjeveru grad se graniči sa opštinom Bileća, na sjeverozapadu sa opštinom Ljubinje, na jugu i 
jugozapadu sa opštinom Ravno (Federacija BiH), na jugu i jugoistoku sa opštinom Dubrovnik 
(Republika Hrvatska) i opštinom Herceg Novi (Crna Gora), a na istoku sa opštinom Nikšić 
(Crna Gora).

Slika 1. – Geografski položaj Trebinja

Izvor: 

https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e4/Trebinje_Municipality_Location.png/

250px-Trebinje_Municipality_Location.png

5

2. GEOSAOBRAĆAJNI POLOŽAJ

Saobraćajna povezanost regije sa ostalim područjima BiH je relativno dobra, iako se u zimskom 
periodu   javljaju   problemi   u   transportu.   Regija  je   isključivo   drumski   povezana  sa  ostalim 
dijelovima BiH i zemljama u okruženju, jer ostali načini saobraćajne povezanosti ne postoje, što 
predstavlja veliki nedostatak ove regije. Područje istočne Hercegovine ima solidnu povezanost 
sa susjednim zemljama preko 6 graničnih prelaza na njenom području. Jedna od prednosti ovog 
područja,   što   se   tiče   saobraćajne   povezanosti,   je   i   blizina   aerodroma   (Sarajevo,   Mostar, 
Podgorica, Tivat, Dubrovnik) i morskih luka (Bar, Dubrovnik, Ploče), kao i blizina željezničkih 
pruga (Mostar, Sarajevo, Nikšić), što može olakšati transport robe i nudi konkurentsku prednost 
u odnosu na ostale regije.

3. TURISTIČKI POLOŽAJ

Bogato kulturno-istorijsko nasleđe, klima i povoljan geografski položaj, značajno su uticali da u 
projekciji budućnosti i razvoja Trebinja, turizam zauzme posebno, strateško mjesto. Naročitu 
pažnju brojnih turista, osim gradskog jezgra izgrađenog u mediteranskom stilu, privlači i 
specifičan botanički i ugostiteljski kompleks, koji tvori šesnaest stoljetnih platana.Ljetnu baštu, 
jedinstvenu na prostoru čitave bivše Jugoslavije. Tu je i vojna utvrda s početka 18. stoljeća, 
današnji Stari grad, ili Kastel, sa svojim uskim uličicama, voltovima, kapijama, i starinskim 
kamenim zdanjima, Osman-pašinom džamijom, Muzejom Hercegovine, brojnim kafićima i 
buticima.

Na Crkvini iznad Trebinja nalazi se, po ljepoti već čuvena, Hercegovačka Gračanica, zadužbina 
Branka Tupanjca, ktitora i izvršitelja Dučićevog testamenta. U ovoj crkvi, prema Dučićevoj 
želji,   počivaju   pjesnikovi   zemni   ostaci.   U   Popovom   polju,   u   Mrkonjićima,   nedaleko   od 
Trebinja,   na   temeljima   rodne   kuće   svetitelja   i   čudotvorca   Svetog   Vasilija   Ostroškog   i 
Tvrdoškog, stoji novoizgrađeni hram.

U Policama, u Brankovini, nalazi se jedna od najbolje očuvanih srednjevjekovnih kula u 
Hercegovini-   Kula   Brankovića,   tvrđava   djeda   ili   oca   Vuka   Brankovića.   Gradske   obale 
Trebišnjice spajaju tri mosta – dva kamena i jedam betonski. Najstariji je most Perovića 
(Arslanagića) – djelo neobične arhitektonske vještine i ljepote.

Želiš da pročitaš svih 16 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti