Vrste tužbi u parničnom postupku
SADRŽAJ
1.UVOD...............................................................................................................................2
2.VRSTE TUŽBI.................................................................................................................3
3.KONDEMNATORNA TUŽBA(TUŽBA ZA OSUDU NA ČINIDBU)........................3
3.1.Pojam i vrste..............................................................................................................3
3.2.Dospelost potraživanja...............................................................................................5
3.3.Pravni interes za kondemnatornu tužbu.....................................................................6
4 DEKLARATORNA TUŽBA(TUŽBA ZA UTVRĐENJE)............................................6
5.PREOBRAŽAJNA(KONSTITUTIVNA) TUŽBA..........................................................8
1
1.UVOD
Parnični postupak se pokreće tužbom.Tužba je parnična radnja kojom se inicira
parnični postupak.S obzirom da u parničnom postupku važi dispoziciona maksima,nema
parničnog postupka bez tužbe
.
Pošto je pravo na tužbu javnopravno ovlašćenje
građanina prema državi,tužba je u prvom redu upravljena prema sudu,kao državnom
organu. Tužilac od suda tužbom traži da mu pruži pravnu zaštitu za njegovo ugroženo ili
povređeno subjektivno pravo ili pravno ovlašćenje.
Tužba vrši u osnovi tri važne funkcije
:
Prvo,tužbom tužilac
određuje sud
koji će da odlučuje o tužbenom zahtevu.Određenje
suda se vrši samim njegovim navođenjem u tužbi.Taj sud je prema shvatanjima
tužioca,pozvan da odluči o tužbenom zahtevu.Međutim ovo još ne znači da je zakonom
predviđena upravo nadležnost tog suda koji je tužilac označio u tužbi
Drugo,tužilac tužbom
određuje i stranke
u parnici i to sebe kao tužioca i tuženog.U
načelu,svako može da bude tužen u parničnom postupki i svako može da postane
stranka(tuženi)u parničnom postupku,jer je za svojstvo stranke potpuno nebitno da li
tužiocu prema tuženom pripadaju kakva materijalnopravna ovlašćenja.Ako se tuženi ne
brani,smatrajući da je pogrešno označen u tužbi kao tuženi,sud protiv njega može da
donese presudu zbog propuštanja.
Treće,tužilac u tužbi određuje i
predmet spora
.
Predmet spora predstavlja zahtev tužioca
koji je istaknut u tužbi.Iz načela dispozicije proizilazi da je sud dužan da odlučuje o
zahtevu za koji je nadležan.Dakle on ne može da odbije da odlučuje o onakvom predmetu
spora kakav je u tužbi naveo tužilac,ma kako taj zahtev izgledao neosnovan ili čak
nedopušten.
Jakšić, A- Građansko procesno pravo, Pravni fakultet,Beograd, 2008
2

Takva osuđujuća presuda predstavlja izvršnu ispravu na osnovu koje može da se zahteva
i prinudno izvršenje potraživanja sadržanog u izreci sudske odluke.
Također treba napomenuti da tužilac ne mora u tužbi da zahteva donošenje presude
kojom bi bilo obuhvaćeno čitavo potraživanje prema tuženom.On može, na osnovu
načela dispozicije,a iz taktičkih i drugih razloga da zahteva osudu tuženog i da izvrši
samo deo potraživanja.
Tužba za osudu na
propuštanje
je usmerena na osudu tuženog da propusti vršenje
određene radnje kojom se vrši povreda ili ugrožava kakvo subjektivno pravo tužioca.
Primer:
(1)A svira bubnjeve u popodnevnim satima,čime ugrožava pravo na mirnu državinu
svog suseda B.
(2)A obavesti B da će određenog datuma da počne da uvežbava repertoar za
koncert sa svojom grupom.
U prvom slučaju tužba za osudu na propuštanje se podnosi zbog toga što je već
povređeno subjektivno pravo tužioca.Tužba je upravljena ka budućem prestanku povrede
ili ugrožavanja tužiočevog subjektivnog prava..
U drugom slučaju kondemnatorna tužba se podnosi radi sprečavanja povrede ili
ugrožavanja subjektivnog prava.Predpostavka za uspeh po ovoj tužbi jeste da je opasnost
povrede stvarna i da po materijalnom pravu,radnja koju tužilac namerava da preduzme
predstavlja povredu ili ugrožavanje pravom zaštićenog dobra tužioca.
Valja istaći da je kondemnatorna tužba za propuštanje najvažniji oblik zaštite tužioca od
nelojalne utakmice na tržištu,monopola i povrede prava na tržištu .
Kondemnatorne tužbe koje su upravljene na
trpljenje
se sastoje u zahtevu da sud
obaveže tuženog da trpi vršenje određene radnje tužioca.
Primer.
A i B su susedi.B može da pristupi svojoj njivi samo preko poseda A.A zabrani B da
prelazi preko njive A.
Kao što vidimo iz ovog primera,najčešći razlog za podnošenje kondemnatorne tužbe na
trpljenje jeste ostvarenje prava stvarne službenosti,u ovom slučaju tužilac može tužbom
da zahteva da se tuženi obaveže da trpi prelazak tužioca preko svog imanja.
4
3.2.Dospelost potraživanja
Pošto je cilj kondemnatorne tužbe da se tuženi osudi na činjenje ili davanje kako
bi tuženi obezbedio osuđujuću presudu koju može i prinudno da izvrši.Ako potraživanje
nije dospelo,sud će odbiti tužbeni zahtev kao neosnovan.
Potraživanje ne mora da bude dospelo u momentu podnošenja tužbe sudu..Dovoljno je za
uspeh kondemnatorne tužbe da ono dospe do momenta zaključenja glavne rasprave pred
prvostepenim sudom.Jer presuda se donosi na osnovu onih činjenica koje su postojale u
momentu kada je glavna rasprava zaključena.Kada do zaključenja glavne rasprave
potraživanje ne dospe,sud će doneti presudu kojom se tužbeni zahtev odbija kao
neosnovan.U praksi sudova u Srbiji ovakvi tužbeni zahtevi se odbijaju kao
preuranjeni
Nakon što potraživanje dospe,tužilac može da podnese novu tužbu protiv tuženog u kojoj
zahteva da se tuženi obaveže na izvršenje iste činidbe.U ovakvim slučajevima neće
postojati identitet predmeta spora,jer se tužbeni zahtev zasniva na drugačijim
činjenicama.Naš pravni sistem predviđa sledeće izuzetke i kojima kondemnatorni tužbeni
zahtev može da se istakne,i kada potraživanje nije dospelo,odnosno nije dospelo do
momenta zaključenja glavne rasprave:
Prvi izuzetak se odnosi na obligacije sa dugoročnim izvršenjem prestacija
kada sud nađe da je tužbeni zahtev osnovan koji se tiče izdržavanja,
kada sud nađe da je osnovan tužbeni zahtev za naknade štete u vidu rente zbog
izgubljene zarade ili drugih prihoda po osnovu rada ili izgubljenog izdržavanja.
Drugi izuzetak se odnosi na tužbu za povraćaj stvari datih u zakup,pri čemu
kondemnatorna tužba može da se podnese i pre isteka zakupodavnog odnosa
Treći izuzetak se odnosi na zahtev tužioca da mu sud dosudi i naknadu buduće
nematerijalne štete koju je izvesno da će da trpi u budućnosti.Kada se podnosi
kondemnatorna tužba za osudu na činidbu koja nije dospela,njena osnovanost ne sme,po
materijalnom pravu da zavisi od izvršenja istovremene činidbe tužioca.
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti