Odlomak

UVOD

Te 2008.godine sve je bilo relativno jasno. Nije bilo sporno da je reč o najvećoj globalnoj finansijskoj i ekonomskoj krizi od Drugog svetskog rata, da ta kriza ne spada u ciklične krize i da se radi o fenomenu koji se mogao uporediti samo sa krizom iz 1929. godine.
I danas, šest godina kasnije je sve relativno jasno.
Amerikanci su izgradili državu koja ima neverovatno visok životni standard. Odrasle su cele generacije ljudi koji ne znaju sta je siromaštvo. Medjutim, ostatak sveta itekako zna.
Živimo u vremenu, da ne kazemo državi, gde se živi „od prvog do prvog“ pod uslovom da svoju mesečnu zaradu dobijate redovno.
Čekovi, odloženo plaćanje, kreditne kartice, sve je to postalo svakodnevica u Srbiji. Malo je onih koji mogu reći da pored osnovnih životnih troškova mesečno uspeju i da uštede nešto i na taj način “investiraju” u svoju i budućnost svoje dece.
Ne mali je broj preduzeća koja da bi isplatila zarade moraju da se zadužuju ili pribegnu prinudnoj naplati kako bi izvukli svoj novac. Potraživanja je nemoguće naplatiti, a dugovi dospevaju i tu započinje jedno svojevrsno “vrzino kolo” koje naravno, ne mogu da “odigraju” obični ljudi vec samo top menadzment preduzeca.
I kako onda “doskočiti” nevoljama, kratkim rokovima i spojiti kraj s krajem i najzad odahnuti u sopstvenom stanu, automobilu koji nije proslavio punoletstvo ili na nekom putovanju gde se provela cela porodica?
Kako prevazići ograničenje da trošimo više nego što u datom trenutku možemo?
Naravno, banka nam pomaže da problem rešimo pozajmljujući nam sredstva, odnosno daje nam kredit.
U bankarskom sektoru Srbije ne postoji banka koja nema u ponudi bar desetak vrsta kredita, kako za privredu tako i za stanovništvo.
Sve popularniji su krediti za refinansiranje kojim “re-finansirate” dug ili kredit u nekoj drugoj banci.
Banke se prosto utrkuju koja ce dati bolju ponudu i bolje uslove, preko nagradnih igara, mobilnih telefona uz otvoren tekući racun, do tablet računara i putovanje uz odobren neki od kredita banke.
Da, svi smo mi “u istom timu” kada treba kredit uzeti…
Međutim, malo ljudi zna da je bankama ovaj posao najznačajniji, najveći u strukturi ukupnih prihoda banke.
Krediti u banci predstavljaju najobimniji deo aktive. Samim tim kamata na kredite predstavlja najveći i najvažniji izvor prihoda banke. Ove dve činjenice nam jasno stavljaju do znanja da je upravljanje kreditnim plasmanima, a samim tim i kreditnim portfoliom banke od izuzetnog značaja za menadzment banke.

Predmet istraživanja rada odnosi se na upravljanje kreditnim portfoliom banke. Poseban osvrt je na analizi kvaliteta kreditnog portfolia na primeru Erste banke.
Izbor predmeta istraživanja motivisan je značajem analize kreditnog portfolia s obzirom na obim i značaj kreditnih poslova u ukupnom poslovanju banke.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari