Upravljanje poslovnim procesima u poduzećima Republike Hrvatske
UPRAVLJANJE POSLOVNIM PROCESIMA U PODUZEĆIMA
REPUBLIKE HRVATSKE
REZIME:
Osnovni ciljevi ovog rada
jesu definirati koncepte vezane uz poslovne procese i upravljanje
poslovnim procesima, prikazati stanje i trendove teme ovog rada u svijetu, istražiti aktualno stanje
upravljanja poslovnim procesima u hrvatskim poduzećima te diskutirati rezultate istraživanja. Za
teoretski dio rada
korištene su najrelevantnije knjige i članci iz područja upravljanja poslovnim
procesima. Za
empirijski dio rada
, odnosno istraživanje upravljanja poslovnim procesima korišten
je anketni upitnik koji se sastoji od dvije ključne cjeline:
A) Procesne orijentacije organizacije,
B) Općeg dijela.
Uzorak istraživanja su činila 200 velikih, srednjih i malih hrvatskih poduzeća. Korištenjem metoda
deskriptivne i inferencijalne statistike utvrdilo se da je procesna zrelost hrvatskih poduzeća 4.8769.
Za daljnje napredovanje u procesnoj zrelosti potrebno da poduzeća u Hrvatskoj razviju procesnu
kulturu na način da formiraju organizacijske jedinice za upravljanje poslovnim procesima,
obrazuju zaposlenike o procesnim metodama te usvoje procesnu terminologiju.
KLJUČNE RIJEČI:
poslovni procesi, upravljanje poslovnim procesima, empirijsko istraživanje,
procesna zrelost, procesna orijentacija.
JEL KLASIFIKACIJA
: M000
1. UVOD
U današnjoj svjetskoj ekonomiji, koja pod utjecajem globalizacije širi tržišta, ali i
približava konkurenciju, mnoge tvrtke traže načine kako povećati učinkovitost i smanjiti
troškove poslovanja. Kao slijed događaja javlja se prihvaćanje procesnog pristupa, kao
ključnog elementa poslovanja. Procesna orijentacija pomaže kompanijama u promišljanju
kako njihove aktivnosti i zadaci dodaju ili oduzimaju vrijednost za potrošače
McCormack, K.P., Johnson, W.C. (2001.), Business Process Orientation: Gaining the E-Business
Competitive Advantage, New York: St. Lucie Press, str.11
1
organizacijskim strukturama novu dimenziju kompleksnosti. Važnost procesne orijentacije
najbolje odražava zaključak konzultantske kuće Gartner: "Upravljanje poslovnim
procesima osvaja trostruku krunu: za uštedu vremena, za uštedu novca i za dodavanje
vrijednosti."
Ona također širi poslovanje i ističe važnost tehnologije pri osmišljavanju
strategije koja osigurava konkurentsku prednost. Konačno, upravljanje procesima
kompaniji istovremeno donosi i kratkoročni povrat na investicije i dugoročnu vrijednost na
uloženi kapital.
2. DEFINICIJA POSLOVNIH PROCESA
Sa pragmatičnog stajališta,
poslovni procesi
(eng. business processes) opisuju način na koji
se nešto u organizaciji radi. Međutim, jedinstvena definicija poslovnog procesa ne postoji i
ovisi o kontekstu u kojem se koristi. Prema Harringtonu (1991.), Martinu (1994.) i
Davenportu (1993.) poslovni proces je niz logički povezanih aktivnosti koje koriste
resurse poduzeća, a čiji je krajnji cilj zadovoljenje potreba kupaca za proizvodima ili
uslugama odgovarajuće kvalitete i cijene, u adekvatnom vremenskom roku, uz istovremeno
ostvarivanje neke vrijednosti.
Poslovanje je sustav integriranih procesa. Shvaćati kako se odvija poslovanje i
komuniciranje o istom između zaposlenika, partnera, kupaca i dobavljača kritična je
poslovna prednost. Bosilj Vukšić, Hernaus i Kovačič definiraju kako su osnovna obilježja
poslovnih procesa slijedeća:
-
svaki proces ima svrhu,
-
svaki proces ima vlasnika,
-
svaki proces ima početak i završetak,
-
u proces ulaze inputi, a izlaze outputi,
-
proces je sastavljen od sekvencijski izvedivih aktivnosti,
-
na temelju ulaza i izlaza procesa lako se utvrđuje uspješnost procesa,
-
da bi proces opstao treba imati poznate unutarnje i vanjske dobavljače i potrošače,
-
unaprjeđenje procesa je neizbježno.
Ovisno o kontekstu u kojem se poslovni proces spominje postoji nekoliko klasifikacija
procesa. Svako poduzeće predstavlja poseban slučaj i mora se promatrati kroz međusobnu
povezanost poslovnih procesa i njima pripadajućih dimenzija. Koliko god bila posebna ili
to misle o sebi ipak sva poduzeća imaju cijeli niz zajedničkih procesa i poslovnih
dimenzija:
- podjela po organizacijskoj strukturi,
- podjela po vremenskim intervalima,
- podjela po teritoriju,
- podjela po kategorijama produkata i usluga,
- podjela po dobavljačima i kupcima.
Prema polju djelovanja procesa unutar organizacije, oni se dijele na tri različite vrste:
-
individualni procesi
koje obavljaju pojedinci,
Bosilj Vukšić, V., Hernaus, T., Kovačič, A. (2008.).,
Upravljanje poslovnim procesima-
organizacijski i informacijski pristup
, Zagreb: Školska knjiga, str.44
Bosilj Vukšić, V., Kovačič, A. (2004.),
Upravljanje poslovnim procesima
, Zagreb: Sinergija-
nakladništvo d.o.o., str. 9
2

Poslovanje diljem svijeta jest pod ogromnim pritiskom velike konkurencije, poslovne
okoline koja se brzo mijenja i sve zahtjevnijih kupaca. Postoje tri trenda koja pridonose
ovome pritisku, a to su:
1. globalizacija,
2. tehnološke, legislativne i regulatorne promjene,
3. sve agilnije i fleksibilnije organizacije.
Svi ti pritisci stvorili su interes za analiziranjem kako poslovanje može postati fleksibilnije
i efektivnije. Svaka organizacija je definirana s puno poslovnih procesa koji opisuju način
na koji organizacija provodi svoje poslovanje. Neki procesi su ključni za poslovanje
organizacije i čine njenu komparativnu prednost. Neki nisu toliko ključni, ali su i dalje
bitni za njeno funkcioniranje. Poslovni procesi su, u biti, nervni sustav svakog poduzeća i
zato je bitno njima upravljati.
Upravljanje poslovnim procesima
kombinira menadžerski pristup sa odgovarajućom
tehnologijom u cilju poboljšavanja performansi poduzeća. Upravljanje poslovnim
procesima (eng. Business Process Management, BPM) je sustavan pristup poboljšavanja
poslovanja temeljen na oblikovanju, mjerenju, analizi, poboljšanju i upravljanju procesima.
Upravljanje poslovnim procesima se oslanja na poslovni pristup upravljanja promjenama
zbog unapređivanja poslovnih procesa s konačnim ciljem ostvarenja poslovnih ciljeva, pri
čemu promjene obuhvaćaju cijeli životni ciklus procesa: od definiranja i modeliranja do
izvođenja, analize i optimizacije procesa (Slika 2.).
Slika 2. Životni ciklus upravljanja poslovnim procesima
Prvi korak u upravljanju poslovnim procesima jest definiranje poslovnih procesa. Vlasnici
poslovnih procesa u ovoj fazi imaju najbitniju ulogu jer posjeduju poslovne zahtjeve i
dostupne resurse. Sljedeća faza je modeliranje poslovnih procesa i ona uključuje skupljanje
4
dovoljno detalja kako bi se razumjelo kako proces funkcionira te se zatim formalizira tijek
poslovnog procesa pomoću dijagrama tijeka poslovnih procesa. Poslovni proces unutar
poduzeća se zatim implementira i izvodi te se monitoringom prate ključni pokazatelji
performansi poduzeća (eng. key performance indicators, KPI). Prikupljeni podaci se
analiziraju kako bi se identificiralo neočekivano ponašanje, neoptimizirani tokovi i uska
grla te se na temelju toga proces optimizira.
Upravljanjem poslovnim procesima postižu se:
-
viša kvaliteta,
-
kraće vrijeme,
-
niži troškovi,
-
poboljšavanje,
-
smanjen rizik poslovanja.
Danas je sam koncept upravljanja poslovnim procesima sastavni dio svake organizacije
koja želi postati i ostati konkurentna.
3.1.
Koncept, razvoj i važnost procesne orijentacije
Tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća u menadžmentu je prevladavala funkcionalna
tj. vertikalna perspektiva koja je naglašavala strogu menadžersku kontrolu.
Snažna
funkcionalna struktura dovela je do stvaranja izoliranih odjela tzv. silosa poslovanja u
kompaniji. Poslovanje i poslovni rezultati praćeni su pojedinačno, na razini odjela i to je
dovelo do neefikasnog poslovanja. U ranim 1990-tim pažnju akademske zajednice i
poslovnog svijeta počeo je privlačiti koncept poslovnih procesa i orijentacije na poslovne
procese. Prvotni teoretičari procesne filozofije su W.E. Deming, M.E.Porter, T.H.
Davenport, M.Hammer, J. Champy, R. Coombs, R.Hull.
horizontalnom pogledu poslovni procesi predstavljaju jezgru funkcioniranja određene
organizacije zato što se organizacija primarno sastoji od procesa, a ne proizvoda ili usluga.
Tablica 1. prikazuje razlike u nekim obilježjima između tradicionalnog i procesno
orijentiranog poduzeća. Zbog orijentiranosti na poslovne funkcije tradicionalno poduzeće
nema jasno definiranu sliku cijeloga procesa, slabo je fokusirano na kupce, postoje
nepotrebna uska grla i barijere, loša komunikacija i rivalstvo među organizacijskim
jedinicama te konfliktni ciljevi i akcije između različitih odjela. Kod procesno orijentiranih
poduzeća usmjerenost na proces osigurava bolju usmjerenost na kupca, utvrđivanjem
granica procesa te kupaca i dobavljača procesa postiže se bolja komunikacija,
određivanjem vlasnika procesa koji su odgovorni za proces izbjegnuta je tradicionalna
rascjepkanost odgovornosti.
Tablica 1. Razlika između tradicionalnih i procesno orijentiranih poduzeća
Bosilj Vukšić, V., Hernaus, T., Kovačič, A. (2008.).,
Upravljanje poslovnim procesima-
organizacijski i informacijski pristup
, Zagreb: Školska knjiga, str. 22
Bosilj Vukšić V. i sur. (2006.),
Menadžment poslovnih procesa i znanja u hrvatskim poduzećima
,
Zagreb: Working Paper Series, 06 (05), 1-20, str. 7
5
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti