Uslovi nastajanja, vrste i načini zagađenja

1. UVOD

Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje onečišćenja i zagađenja okoliša, sprječavanje nastanka šteta, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete.
Kroz povijest ljudska aktivnost nije značajno uticala na okoliš sve do razvoja industrije. Prve promjene koje je čovjek izazavao su nastale uslijed fizičke aktivnosti, fizioloških potreba. Ali razvojem i stvaranjem društvenih zajednica počinje nagli uticaj na životni okoliš.
Razvojem industrije i upotrebom ugljena u proizvodnji energije u 18. vijeku, dolazi do povećanja ispuštanja ugljičnih, sumpornih i dušičnih oksida. Novi val onečišćenja dolazi uporabom nafte i naftnih derivata. Razvojem kemije i primjenom kemijkih tvari u industriji, krajem 19. i kroz 20. vijek raste doprinos i drugih štetnih tvari u onečišćenju okoliša. Interes o zaštiti okoliša kroz istoriju je bio malen i svodio se na sporadične slučajeve. Tokom industrijalizacije želja za profitom je bila iznad svijesti o potrebi očuvanja okoliša. Prvi koraci i ekološko osvješćivanje dolaze tek poslije 1945. godine i to nakon što se zapaža da se broj bolesnih od određenih bolesti znatno povećava u industrijskim središtima. U tome su prednjačile zapadne zemlje s velikim centrima onečišćenja kao što su Njemačka i Velika Britanija, te Švedska. No i dalje u suprotnosti zaštiti okoliša je želja za profitom što usporava napore u borbi za čisti i zdravi okoliš. Sjedinjene Američke Države i Narodna Republika Kina su najveći proizvođači onečišćenja u svijetu.
Svaki poremećaj količine određenih kemijskih ili bioloških tvari ili fizikalnih osobina od prirodnih vrijednosti, a koja se može određenim kemijskim, fizikalnim ili biološkim putem vratiti u prvobitno stanje naziva se onečišćenje, dok zagađenje predstavlja trajan oblik promjene sastava i osobina okoliša. Onečišćenja su rezultat prije svega ljudske aktivnosti. Oneščišćeni mogu biti zrak, voda i obradivo tlo.
Zaštita životne sredine i racionalno korišćenje materijala i energije postaje uposlednjih 30-tak godina određujući faktor u oblasti naučno-tehničkog i ukupnog razvoja privrede jedne zemlje.

2. USLOVI NASTAJANJA ZAGAĐENJA

Zagađivanje životne sredine predstavlja unošenje zagađujućih materija u životnu sredinu posredstvom ljudskih djelatnosti ili nekim prirodnim procesima, koji imaju ili mogu imati štetne posljedice po životnu sredinu i zdravlje ljudi. Materije postaju zagađujuće kada se pojave na nepoželjnom mjestu, u nepoželjno vrijeme i u nepoželjnim količinama. Mnogi organizmi koji imaju svoja staništa u veoma zagađenoj sredini, nisu u mogućnosti da opstanu, a oni koji se na izvjestan način prilagode, obično im se umanji broj.
Danas postoje mnogi faktori za koje se smatra da predstavljaju razlog zbog kojih dolazi do zagađivanja, a naročito se izdvajaju tri faktora koja prednjače u tome i to:
 stalno povećanje broja stanovnika na Zemlji
 razvoj industrije i tehnologije
 socijalne promjene (urbanizacija i povećanje standarda života)
Iz ova tri faktora se može vidjeti da je čovjek glavni razlog zbog kojeg dolazi do sve većeg zagađivanja. Industrijskom revolucijom, čovjek je zakoračio u novo doba, u doba u kojem je najvažnije ostvariti što veću zaradu bez obzira na eventualne posljedice.
Godinama je priroda čovjeku pomagala da opstane i nudila mu svoja bogastva, ali čovječanstvo je to zanemarilo i okrenulo se protiv prirode, na način da je zagađuje. Takvim djelovanjem, razvojem i načinom života čovjek polahko ali sigurno dovodi u pitanje svoj opstanak. U posljednje vrijeme bi se moglo reći i da se priroda okreće protiv čovjek, jer na Zemlji ima sve manje i manje prirodnih resursa.
Neracionalan odnos prema prirodi duži niz godina prouzročio je sljedeće:
 onečišćenje i zagađivanje tla, podzemnih voda, površinskih voda, mora i zraka
 odlaganje i zbrinjavanje sve veće količine teško razgradljivog otpada
 smanjivanje koncentracije ozona u atmosferi
 smanjenje šumskih površina, povećanje pustinjskih predjela i degradaciju obradivog zemljišta
 promjenu klime