Uticaj saobraćaja na kvalitet zraka

UVOD

Planet na kojem živimo – Zemlja sastoji se od atmosfere, hidrosfere i osnovnog tijela. Ima karakterističnu topografiju , atmosferu, s kisikom i dušikom te biosferu i jedini je planet
koji ima okeane, atmosferu s mnogo kisika i živu geološku aktivnost
Atmosfera je plinoviti omotač oko planete koji upija kosmičko i sunčevo zračenje. Najvećim djelom sastavljena je od dušika koji čini 77%, zatim od kisika kojeg ima 21% te ostalih plinova kojih ima znatno manje ( 0,93% argona, 0,03% ugljen dioksida, ozona i vodene pare) te prašine .
Čovjek bez hrane može izdržati sedmicama, bez vode danima, ali bez zraka (tj. kisika) svega nekoliko minuta. Kisik je esencijalni životni elemenat, jer se njime neprekidno opskrbljuju ćelije ljudkog organizma. Prilikom svakog udisaja tijelo iskoristi 1/5 udahnutog kisika dok preostali dio kisika i ostale plinove izdahnemo . U plućima on difuzijom ulazi u krv i putem krvotoka dolazi do svih ćelija organizma.  Svakog dana udahnemo oko 20.000 puta i pri tome unesemo 12.000 litara zraka u pluća.
Kako zrak stalno udišemo, to je njegova čistoća i kvaliteta veoma važna za čovjekovo zdravlje. Tako je npr. broj sitnih čestica na moru 100 po m3 , dok na gusto saobraćajnoj raskrsnici je taj broj oko 1.000.000 po m3 .Naučno je dokazano da povećanje broja sitnih čestica u zraku koje su posljedica zagađivanja direktno povezano sa brojnim oboljenjima.
U zimskim mjesecima zbog povećanih potreba za grijanjem prostorija ljudi često drže zatvorene prozore. Na taj se način u prostorijama zadržava ne samo toplina već i zagađenost. Izvori zagađenja zraka su: štednjaci na plin, lakovi za kosu, sredstva za čišćenje, boje za zidove, dim cigareta i dr. Ta zagađenja zraka čovjek savjesnom ponašanjem može smanjiti, no što ako je i zrak iz okoline zagađen? Nažalost to je veliki problem velikih gradova.  Najveća količina zagađenja nastaje izgaranjem. Različite peći za zagrijavanje, industrijska postrojenja, peći za spaljivanje otpada i električne centrale su najmasivniji izvori takvih zagađenja. S druge strane, to su ispušni plinovi prijevoznih sredstava koji doprinose zagađenosti zraka u velegradovima. Smog šteti ne samo ljudima, nego i životinjama, biljkama, ali i neživoj prirodi (uništava ili oštećuje kamen, metale i druge građevne materijale). Za ljude koje žive u gradvovima i udišu veoma zagađen zrak to može imati veoma negativne posljedice po zdravlje. Najčešći simptomi zagađenog zraka su glavobolja, vrtoglavice, kašalj, upale očiju, nosa, grla, učestale prehlade, otežano disanje, bolovi u grudima ili trbuhu, mučnina, otežano spavanje. . .
Zbog toga je u većini velikih gradova uveden redovan monitoring kvalitete zraka, koji među ostalim, treba da stanovništvu pruži informacije vezane za kvalitet atmosferskog zraka.

 
SAOBRAĆAJ I ZAGAĐIVANJE ZRAKA

Saobraćajni sektor jedan je od najvažnijih sektora današnjice, a ujedno i značajan nositelj i okosnica industrijskog i društvenog razvoja svake zemlje. Budući da je to sistem bez kojega pojedinac i društvo u cjelini ne mogu funkcionirati, kao takav predstavlja krvotok svake zemlje, a time i temeljnu pretpostavku njezinih industrijskih i drugih aktivnosti. Stepen razvijenosti saobraćajnog sistema u bliskoj je vezi je s razinom industrijskog razvoja i kvalitetom uslova života, pa prema tome o njemu ovisi i ukupna industrija zemlje, regije ili područja. Zbog toga je vitalni interes svake društvene zajednice podizati razinu kvalitete saobraćajnoga sistema. S obzirom da je temeljni cilj saobraćajnog sistema povezivanje industrijskih subjekata i ljudi neovisno o udaljenosti, svrsi prijevoza i modaliteta, saobraćaj ima međunarodnu dimenziju. U skladu s time definirana je „Mreža saobraćajnih koridora“, kao mreža prioritetnih saobraćajnih pravaca, koji u najvećoj mjeri pridonose boljoj povezanosti europskoga područja i ostvarivanju jedinstvene uloge saobraćaja na najučinkovitiji način
Međutim, osim pozitivnog društveno-ekonomskog uticaja, saobraćaj isto tako ima i svoju negativnu dimenziju. Njegova ekspanzija, proizvela je niz negativnih faktora koji konstantno ugrožavaju kvalitetu življenja i industriju zemlje. Tu posebice treba izdvojiti onečišćenje okoliša (zraka i vode) zbog velike emisije štetnih plinova, stvaranje buke i vibracija, zauzimanje prostora i površina, ali i izvanrednih događaja (saobraćajne nezgode).  Svaka litra izgorjelog goriva, u vrlo općenitim okvirima, uzrokuje ispuštanje u atmosferu 100 g ugljen monoksida, 20 g hlapljivih organskih spojeva, 30 g dušik oksida, 2.5 kg ugljen dioksida te još niz drugih spojeva uključujući olovne spojeve, sumporne spojeve i krute čestice. Na temelju hemijske analize goriva ustanovljena je potrebna količina zraka od 14.7kg za potpuno izgaranje 1kg goriva.  Svaki od ovih ispušnih plinova je u nekoj mjeri vezan za zagađenje zraka, od kojih neki djeluju lokalno, direktno na zdravlje ljudi, dok drugi djeluju globalno uzrokujući globalne promjene kao što je efekt staklenika. Onečišćenje okoliša, saobraćajne nezgode i zagušenje predstavljaju tri najznačajnije kategorije eksternih troškova saobraćaja, koji se u EU procjenjuju u iznosu od 8% BDP-a, pri čemu je cestovni saobraćaj odgovoran za 90% ukupnih eksternih troškova. Cestovni saobraćaj, koji dominira i u putničkom i u teretnom prijevozu, u usporedbi s ostalim granama saobraćaja daleko u najvećoj mjeri negativno utječe na kvalitet zraka. Najveća prijetnja je konstantni porast emisije tzv. stakleničkih plinova koji direktno ili indirektno utječu na globalno zatopljenje, promjenu klime, a time i na ljudsko zdravlje. Znanstveno je dokazano da emisija stakleničkih plinova uzrokuje globalno zagrijavanje, odnosno povećanje prosječne temperature, što rezultira klimatskim promjenama koje negativno utiču na ljudsko zdravlje. Samo u posljednjih 100 godina razina prosječne globalne temperature povećala se za 0,6˚C, dok to povećanje na području EU iznosi čak 1,2 ˚C. Osim toga razdoblje od 1990. do 2000. g. bilo je najtoplije u posljednjih 150 godina. Prema ovakvom trendu do 2100.g. temperatura bi se mogla povećati još za od 1,4˚C do 5,8˚C, a najveće povećanje osjetiti de se u Istočnoj i Sjevernoj Europi. Ovakvo zagrijavanje uvelike pridonosi klimatskim promjenama, a time i negativnom utjecaju na ljudsko zdravlje, budući da ono, između ostaloga, ovisi o okruženju (kvaliteti zraka, razini buke, kvaliteti namirnica, etc.). Procjene Svjetske zdravstvene organizacije WHO iz 1997.g. su da će svake godine u svijetu od posljedica onečišćenja zraka smrtno stradati 2,7 ili 3 milijuna ljudi (dva scenarija). Prema WHO taj iznos je 6% od ukupnog broja smrtnih slučajeva