Odlomak

U V O D
Jezik i učenje

Kada govorimo o učenju i razvoju ne možemo ne spomenuti Pijažea i njegovu teoriju koja postavlja delovanje i samostalno rešavanje problema u središte. On smatra da dete delujući u svojoj okolini, otkriva kako se njome može upravljati. Učeći da deluju u svetu oko sebe i otkrivajući pritom posledice delovanja, ljudi otvaraju čvrstu osnovu za samo mišljenje.

Pritom je važno osvrnuti se na postojanje „kritičnih razdoblja” za učenje. Ljudi su neke stvari sposobni da lako nauče samo u određenom životnom razdoblju. Kada je dete spremno, ono će naučiti da govori „prirodno”, bez svesnog ili namernog roditeljskog podučavanja. Ako je dodir s jezikom odložen za kasnije, nakon „kritičnog razdoblja”, način učenja je u potpunosti drugačiji. Učenje stranih jezika uključuje psihološke procese različite od onih tokom usvajanja maternjeg jezika.

Pijaže posebno navodi i razvojne nivoe pomoću kojih se može objasniti kada je dete spremno da nešto nauči ili razvije određeni oblik saznavanja i razumevanja. Nadalje smatra da detetova sposobnost da razume ono što mu se kaže, kao i sposobnost upotrebe jezika, zavise od stepena njegovog intelektualnog razvoja. Teorija uključuje misao da su mala deca na određenom stepenu razvoja nesposobna da vide svet sa pozicije druge osobe.

Za razliku od njega Noam Čomski i njegovi sledbenici tvrde da se tok jezičkog razvoja ne može razumeti isključivo u okvirima stepena umnog razvoja kao ni u okviru komunikacijskih sposobnosti. Smatraju da dete ima prirodnu sposobnost otkrivanja strukture jezika.

Vigotski smatra da su jezik i komunikacija središnje tačke intelektualnog i ličnog razvoja.

Vrlo često se postavlja sledeće pitanje: koje je najoptimalnije vreme za početak učenja neke oblasti ili veštine; koje je optimalno vreme kada dete treba da uči da pliva; koje je, najzad, pravo vreme za učenje stranog jezika?
Engleski jezik kao globalni svetski jezik

Engleski jezik je de facto jedini globalni svetski jezik i zauzima važno mesto u obrazovanju moder nog čoveka. E ngleski takođe predstavlja i jezik moder nih tehnologija, kompjuterskih nauka i inter neta i zato se oseća jak sociološki i svaki drugi zahtev da deca od najr anijeg uzrasta krenu sa učenjem ovog jezika. Sa druge strane, postavlja se pitanje koliko su deca u ranom uzrastu sposobna da ovladaju apstraktnim gramatičkim i lingvističkim pojmovima kojih nema u njihovom mater njem jeziku.
RANO UČENJE STRANIH JEZIKA

Jedno od osnovnih, široko rasprostranjenih uverenja je da mlađa deca bolje uče strane jezike. Razlozi koji se navode u prilog ovoj činjenici su vrlo širokog obima, počev od onih da deca u tom periodu savlađuju i pojmove mater njeg jezika, da je to pogodan uzrast, jer je dečiji mozak fleksibilniji i lakše usvaja nove koncepte.

U prilog ovoj teoriji navodi se čisto biloško-razvojna mapa sazrevanja ljudskog mozga. Mozak deteta se razlikuje od mozga odrasle osobe po svojoj dinamičkoj strukturi. Dvogodišnje dete ima dvostruko više sinapsa (konekcija) u mozgu od odrasle osobe. Mladi mozak ili koristi ove konekcije ili ih bespovratno gubi. Smatra se da mozak deteta poseduje delove koji su specijalizovani isključivo za procesuiranje jezika.

Smatra se da su deca sposobna da nauče i više jezika istovremeno. Ovo se naročito odnosi na usvajanje pravilnog izgovora. To ne znači da su ona u stanju da kompletnije vladaju jezikom koji predstavlja izuzetno složen sistem, već da su sposobnija za tipično dečiju imitaciju zvukova i glasova. Da li je ovde reč o tome da deca bolje uče strani jezik od odraslih ili je reč o činjenici da su deca slobodnija u kontaktu sa svojim vršnjacima, ne stide se svojih grešaka i svoje potrebe artikulišu manjim brojem verbalnih izraza?

Prema zagovornicima ranog učenja jezika, propuštanje ranog, kritičnog, perioda u učenju predstavlja nenadoknadiv propust, jer je mozak malog deteta jos uvek sposoban da koristi mehanizme koji omogućavaju ovladavanje mater njim jezikom. Ukoliko pođemo od Pijažeove tvrdnje da je svako dete aktivan učesnik procesa učenja koji samostalnim aktivnostima rešava probleme koje mu okruženje i proces učenja nameću, dolazimo do zaključka da uspešnost u učenju zavisi samo od volje i spremnosti deteta.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Psihologija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari