Vanberzanska tržišta OTC

1.    UVOD  

Na OTC tržištu sc trguje obveznicama federalne blagajne (Treasury bilis, notes and bonds), vladinih agencija  (Government age¬ncies), lokalnih organa uprave (Municipal bonds), akcijama otvorenih investicionih fondova, obveznicama korporacija, preferencijalnim akcijama i običnim akcijama bana¬ka, osiguravajućih društava, proizvodnih, trgovinskih i drugih kompanija bez obzira da li su listingovane na nekoj berzi ili ne. Na OTC tržištu se trguje znatno većim brojem efekata u odnosu na berze. Dominantnost OTC tržišta izražena je u broju i ukupnom prometu obveznica i drugog vanberzanskog materijala. Finansijska tržišta su mjesta fizička ili virtuelna na kojima se finansijska sredstva prenose od ljudi koji imaju višak raspoloživih sredstava ljudima koji imaju manjak sredstava. Finansijska tržišta obveznica i akcija su bitna kod usmeravanja finansijskih sredstava od onih koji ne znaju produktivno da ih uposle ka onima koji to znaju, što dovodi do veće ekonomske efikasnosti. Aktivnosti na ovim tržištima takođe imaju direktan učinak na bogatstvo pojedinaca, preduzeća i ponašanje potrošača kao i na ukupan rezultat cijele privrede. Pretpostavite da na vijestima ili u novinama saznate kako je tržište obveznica postal trenutni hit za ulaganje, kao sto kod nas zaista i jeste. Šta bi ta informacija vama mogla da znači. Da li to znači da će kamatne stope pasti pa će pozajmice i krediti biti jeftiniji. Da li će te tada lakše i jeftinije moći da dođete do sredstva potrebnih za finansiranje nekog poslovnog poduhvata? Ili to možda znači da će se ekonomija oporaviti u budućnosti pa je sada pravo vrijeme za investicije?. Za koji vid finansiranja bi ste se vi odlučili na osnovu ove informacije: finansiranje putem emisije obveznica ili putem uzimanja kredita? Proučavanje načina funkcionisanja finansijskih tržišta i finansijskih institucija nam daje mogućnost da se upoznamo i znamo odgovore na ova pitanja. Finansijske institucije i tržišta ne utiču samo na svakodnevni život već i na države i svet u cjelini. Ona obrću stotine milijardi dolara i tako utiču na novčane tokove svjetske ekonomije. Zahvaljujući alokaciji i plasmanu novca ona povratno utiču na proizvodnju, dobit iz poslovanja i ekonomsko blagostanje država. Iz tog razloga ona su i pitanje od velikog političkog značaja. Svaka država koja teži da se ravnopravno uključi u svjetske tokove teži da se ova tržišta što više razvije jer ona su ta koja su direktno odgovorna za investiranje u dugoročni rast i razvoj privrednog sistema.

 
2.    Vanberzansko tržiste (OTC)

OTC ili tržište „preko šaltera” predsta¬vlja, pored berzi, drugi glavni dio sekundar¬nog finansijskog tržišta. Ovo tržište nije fizičko mjesto trgovine. Pod ovim tržištem se najčešće podrazumijevaju sve kupoprodajne aktivnosti sa hartijama od vrjednosti koje se ne odvijaju na berzama . OTC predstavljaju poseban način trgovanja i obuhvata stotine brokersko-dilerskih kuća širom svijeta. To su često iste one brokerske kuće koje su u ulozi investicionih banaka bile pokrovitelji (underwrite) primarnih emisija efekata za koje sada, na sekundarnom finansijskom tržištu, predstavljaju market mejkere. Ovde se kupoprodaja hartija od vrednosti, koje se ne kotiraju na berzama, obavlja, ne kroz aukcioni proces, već kroz cjenovno prego-varanje tj. „cjenkanje” (negotiated bidding) između brokersko-dilerske kuće koja za svoj ili za račun komitenta želi da ispuni nalog i brokersko-dilerske kuće koja za predmetnu hartiju od vrijednosti predstavlja market mejkera. Proces se obavlja posredstvom raz¬granate telefonske, teleprinterske, a od 1971, i kompjuterske mreže.
OTC hartije od vrijednosti zahtijevaju gotovo istovjetno objavljivanje podataka o njihovim emitentima kao i listingovane hartije od vijednosti na berzama. OTC je interdilersko tržište. Promet na njemu je i na veliko i na malo. Neke firme samo trguju na veliko sa drugim dilerima, druge samo sa institucionalnim investitorima, treće, pak, prodaju individualnim investitorima ono što su kupile od dilera na veliko. Firme na OTC tržištu se nazivaju brokersko-dilerske jer kupuju i prodaju hartije od vrjednosti kao brokeri (agenti) u svoje ime, a za tuđi račun ili kao dileri (principali) u svoje ime i za svoj račun. Ako su u ulozi brokera, moraju saopštiti pravu cijenu nabavke kao i iznos zaračunate provizije.
Diler na veliko na OTC koji je spre¬man da kupuje i prodaje za svoj račun, tj. da „pravi tržište” (make market) naziva se market mejker. Njegova uloga je slična ulozi grosiste, tj. trgovca na veliko na robnim tržištima. Funkcija koju obavlja je slična onoj koju ima specijalista na berzi. Specijalista na berzi je, međutim, monopolistički market mejker, dok jc diler na OTC suočen sa konkurencijom drugih dilera koji u is¬toj hartiji od vrijednosti „prave tržište”, tj. stoje spremni na kupoprodaju sa svojim ponuđenim kupovnim (bid) i prodajnim (ask) cijenama. Kupoprodajni raspon (bid-ask spread) dilera na OTC tržištu zavisi od njegovih troškova realizacije naloga, troškova i rizika držanja sopstvenog inventara hartija od vrijed¬nosti i rizika gubitka zbog trgovine sa bolje informisanim transaktorima.