Odlomak

UVOD

Problem, predmet i objekt istraživanja
Međunarodna ekonomija čini mrežu trgovinskih i finansijskih mreža između zemalja. Kada međunarodni ekonomski sistem funkcioniše bez prepreke, on doprinosi brzom ekonomskom rastu, a kada se trgovinski sistem suočava sa preprekama, to osjećaju proizvodnja i dohoci širom svijeta. Pozicioniranje na svjetskom tržištu i uključivanje u međunarodne tokove roba, usluga i kapitala preduslovi su za ekonomski rast i razvoj svake zemlje.
U dalekoj prošlosti međunarodnom trgovinom upravljali su moćni antički i srednjovjekovni vladari pod čijom direktnom kontrolom se i odvijala trgovina. To je bio period, u osnovi međudržavne trgovine. Vremenom sa društvenim i privrednim razvojem nosioci međunarodne trgovine postaju firme – rezidenti raličitih zemalja koje međusobno obavljaju poslove prometa robe, usluga i znanja. Javljaju se brojni oblici trgovačkih društava koja učestvuju u međunarodnoj trgovini. Same države nemaju ulogu direktnih aktera u međunarodnoj trgovini ali kroz indirektan uticaj i razne instrumente utiču na pravce i volumen trgovine svojih firmi sa svijetom.
Svaka zemlja ima svoj sistem ekonomskih odnosa sa inostranstvom, čiji osnov čini spoljnotrgovinski sistem. Spoljna trgovina predstavlja trgovinu koja se odvija između rezidenata jedne zemlje i rezidenata svih drugih zemalja iz čega se može zaključiti da je ona podsistem velikog sistema međunarodne trgovine.
Naš problem istraživanja usmjeren je na vanjskotrgovinsku razmjenu Bosne i Hercegovine, kao i njezin uticaj na privredu Bosne i Hercegovine.
Predmet istraživanja je upoznati se sa teorijskim osnovama vanjskotrgovinske razmjene za ekonomski razvoj, s naglaskom na Bosnu i Hercegovinu, kao i istaći važnost poljoprivrede za ekonomski razvoj i vanjskotrgovinsko poslovanje Bosne i Hercegovine.

 

 

 

Radna hipoteza i pomoćne hipoteze
Uzimajući u obzir problem i predmet istraživanja postavljamo:

  • Temeljnu hipotezu

“Vanjskotrgovinska razmjena ja najvažnija ekonomska varijabla u procesu razvoja privrede jedne države.”
Ovako postavljena temeljana hipoteza implicira nekoliko pomoćnih hipoza:

» istražiti pojam, ciljeve i zadatke spoljnotrgovinskog poslovanja;

» od odnosa vlasti prema sektorskoj strukturi ovisi i konačan uspjeh vanjskotrgovinske politike te države;

» istražiti prednosti i nedostatke vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hergecovine sa Europskom Unijom i CEFTOM.

 

 

Metode istraživanja
Za proučavanje tematskog područja i ostvarivanje ciljeva ovog rada korišten je metodološki pristup analize postojećih teorijskih ishodišta, te empirijska analiza dostupnih seknudarnih podataka. Prikupljanje kvalitetnih sekundarnih podataka značajno je za tematiku ovog rada, budući da se radi o podacima koji se prate i objavljuju u brojnim nacionalnim i međunarodnim istitucijama.
U skladu sa temom ovog rada koja ima naslov “Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine, sektorska struktura”, u odgovarajućim kombinacijama korištene su slijedeće metode istraživanja: induktivna i deduktivna metoda, metoda kompilacije, kao i jednostave statističke metode.

 

 

 

Kompozicija rada
Rezultati istaživanja predstavljeni su u šest međusobno povezanih dijelova. U prvom dijelu, uvodu, formuliran je problem, predmet i objekt istraživanja, postavljena temeljna hipoteza u skladu sa pomoćnim hipotezama, navedeni su svrha i ciljevi istraživanja, navedene su znanstvene metode koje su korištene pri istraživanju i prezentaciji rezultata, te je obrazložena kompozicija rada.
U drugom dijelu sa naslovom Teorijske značajke vanjskotrgovinskog poslovanja sažeto je obrađen pojam vanjske trgovine, značaj zadaci i osnovni ciljevi. U trećem dijelu analizirali smo vanjskotrgovinku razmjenu BiH po pojedinim sektorima i utvridli obim vanjskotrgovinske razmjene BiH.  U četvrtom dijelu dat je detaljan prikaz vanjskotrgovinske razmjene po pojedinim regionima sa posebnim osvrtom na EU, CEFTA. U petom dijelu ovog rada, prezentirani su bitni rezultati istraživanja koji su opširnije prikazani u radu, a kojima je dokazivana postavljena hipoteza.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari