Uloga slike i crteža u nastavi prirode i društva
Objavio Emina.dragolj 15. april 2024.
Seminarski radovi, Skripte, Pedagogija
Objavio studenti.rs 18. mart 2020. Prijavi dokument
. Uvod
Malo dijete ispoljava jaku i trajnu potrebu da ostane sjedinjeno sa svojom majkom u simbiotičnom odnosu. Ova tendencija ostaje prisutna i u kasnijim fazama a kod nekih osoba i porodičnih grupa do kraja života. Ona predstavlja nesvesno porodične grupe, uostalom kao i svake druge ljudske grupe, i uslovljava ponašanja njenih članova. Srećemo je kod djece sa ulaskom u grupu drugova. Prema psihoanalizi riječ je o katektiranju spoljašnjih objekata.
Proces sjedinjavanja stoji u stalnom dijalektičkom odnosu sa procesom odvajanja, cjepanja ove fuzione veze dijete-majka ili dijete-ostali svet. On je naročito značajan za razvoj individualizacije i personalizacije djeteta.
Sjedinjavanje se u prvo vrijeme odvija preko dojenja, hranjenja, nege oko pražnjenja sfinktera. Dijete se oseća sjedinjeno sa majkom onda kad je ona prisutna i kad predstavlja realni izvor stimulacija. Stoga mentalna higijena razvojnog doba insistira na trajnom prisustvu majke ili zamene za majku. Nama je danas jasno da afektivni odnos između majke i djeteta predstavlja osnovni i bitni činilac u organizaciji i sintetizovanju njegovog tjelesnog, osećajnog, saznajnog i socijalnog razvoja djeteta. Danas isto tako znamo da u ovo afektivno polje između djeteta i majke veoma brzo ulaze otac, braća, sestre, ostala rodbina i konačno svaka nova osoba iz njegove spoljašnje realnosti.
Trenutak cjepanja dijade majka — dijete i formiranje odnosa sa trećom osobom, najčešće ocem, nosi elemente moćnog agensa koji dijetetu daje pogodnost da se odvaja iz simbiotičke veze sa majkom i da započne svoju individualizaciju i personalizaciju. Istovrijemeno, ono se sjedinjuje sa novom, trećom osobom i započinje proces socijalizacije i šireg društvenog uključivanja.
Dobro prilagođena majka, odnosno dobro prilagođena porodična grupa, omogućiće svom dijetetu onoliko fuzionisanja i odvajanja koliko mu je potrebno da se oseća zavisnim i nezavisnim i da neutrališe svoje primarne libidinozne i agresivne pulzije. Majka, odnosno porodična grupa, koje ispoljavaju veći stepen osećajne nestabilnosti, lomljivosti i socijalne neprilagođenosti i čija je snaga ličnog, odnosnog i porodičnog manja, pokazaće veći stepen anksioznosti i agresivnosti bilo u fazi sjedinjavanja, bilo u fazi odvajanja.
Može se očekivati da će provocirani strah u ovim porodičnim grupama pospješiti razvoj patoloških mehanizama odbrane neurotičnog ili psihotičnog tipa. Ovi patološki porodični mehanizmi odbrane, neposredno utiču na tjelesni, osjećajni, saznajni i socijalni razvoj članova porodične grupe, naročito djece i to utoliko patogenije ukoliko je dijete mlađe.
Tipovi interakcija usvojeni i izgrađeni u porodičnom krugu predstavljaju modele za identifikaciju. Dijete se identifikuje i sa tipom objektnih odnosa koji se uspostavljaju između roditelja, braće i sestara, kao i sa njihovim ličnostima.
Izlaskom iz porodičnog kruga dijete ulazi u isti ili slični sistem odnosa sa djecom svoje kulture. Očekujemo da će njegovi procesi fuzionisanja, odvajanja i tipovi interakcija biti slični tipovima interakcija ostale djece u predškolskoj i školskoj ustanovi. Ovo će omogućiti veći stepen integracije i dobrog funkcionisanja u novoj društvenoj sredini.
Predškolska i školska ustanova predstavljaju važne društvene ustanove u kojima dijete mora da savlada sledeće odnose:
• Odnos sa vaspitačem ili učiteljem, na koga dijete prenosi svoja pozitivna i negativna osećajna iskustva vezana za ličnosti roditelja.
• Ono sada obnavlja obrasce fuzionisanja i odvajanja koje je donijelo iz porodičnog kruga i istovrijemeno želi da se približi i udalji od ove važne odrasle figure.
• Oživljavanje i prenos ranijih osećajnih sadržaja, strahovanja, otpora i neprijateljstva vezanih za roditelje i obrazaca ponašanja, može biti izvor sukoba sa ustanovom u celini.
• Uspostavljanje odnosa sa grupom djece predstavlja najvažniji „posao” za dijete.
• Dječje grupe, struktura i organizacija nude dijetetu bogata nova osećajna i socijalna iskustva i nameću mu pritiske, regulacije, takmičenje, rivaliziranje i disciplinu.
Objavio Emina.dragolj 15. april 2024.
Objavio ivanicaa7822 25. mart 2024.
Objavio Nikolic.i_ 13. mart 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio Studenteu 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Objavio ghhjhghjghjgjh 18. april 2024.
Komentari
You must be logged in to post a comment.