Odlomak

. Uvod

Malo dijete ispoljava jaku i trajnu potrebu da ostane sjedinjeno sa svojom majkom u simbiotičnom odnosu. Ova tendencija ostaje prisutna i u kasnijim fazama a kod nekih osoba i porodičnih grupa do kraja života. Ona predstavlja nesvesno porodične grupe, uostalom kao i svake druge ljudske grupe, i uslovljava ponašanja njenih članova. Srećemo je kod djece sa ulaskom u grupu drugova. Prema psihoanalizi riječ je o katektiranju spoljašnjih objekata.

Proces sjedinjavanja stoji u stalnom dijalektičkom odnosu sa procesom odvajanja, cjepanja ove fuzione veze dijete-majka ili dijete-ostali svet. On je naročito značajan za razvoj individualizacije i personalizacije djeteta.

Sjedinjavanje se u prvo vrijeme odvija preko dojenja, hranjenja, nege oko pražnjenja sfinktera. Dijete se oseća sjedinjeno sa majkom onda kad je ona prisutna i kad predstavlja realni izvor stimulacija. Stoga mentalna higijena razvojnog doba insistira na trajnom prisustvu majke ili zamene za majku. Nama je danas jasno da afektivni odnos između majke i djeteta predstavlja osnovni i bitni činilac u organizaciji i sintetizovanju njegovog tjelesnog, osećajnog, saznajnog i socijalnog razvoja djeteta. Danas isto tako znamo da u ovo afektivno polje između djeteta i majke veoma brzo ulaze otac, braća, sestre, ostala rodbina i konačno svaka nova osoba iz njegove spoljašnje realnosti.

Trenutak cjepanja dijade majka — dijete i formiranje odnosa sa trećom osobom, najčešće ocem, nosi elemente moćnog agensa koji dijetetu daje pogodnost da se odvaja iz simbiotičke veze sa majkom i da započne svoju individualizaciju i personalizaciju. Istovrijemeno, ono se sjedinjuje sa novom, trećom osobom i započinje proces socijalizacije i šireg društvenog uključivanja.

Dobro prilagođena majka, odnosno dobro prilagođena porodična grupa, omogućiće svom dijetetu onoliko fuzionisanja i odvajanja koliko mu je potrebno da se oseća zavisnim i nezavisnim i da neutrališe svoje primarne libidinozne i agresivne pulzije. Majka, odnosno porodična grupa, koje ispoljavaju veći stepen osećajne nestabilnosti, lomljivosti i socijalne neprilagođenosti i čija je snaga ličnog, odnosnog i porodičnog manja, pokazaće veći stepen anksioznosti i agresivnosti bilo u fazi sjedinjavanja, bilo u fazi odvajanja.

Može se očekivati da će provocirani strah u ovim porodičnim grupama pospješiti razvoj patoloških mehanizama odbrane neurotičnog ili psihotičnog tipa. Ovi patološki porodični mehanizmi odbrane, neposredno utiču na tjelesni, osjećajni, saznajni i socijalni razvoj članova porodične grupe, naročito djece i to utoliko patogenije ukoliko je dijete mlađe.

Tipovi interakcija usvojeni i izgrađeni u porodičnom krugu predstavljaju modele za identifikaciju. Dijete se identifikuje i sa tipom objektnih odnosa koji se uspostavljaju između roditelja, braće i sestara, kao i sa njihovim ličnostima.

Izlaskom iz porodičnog kruga dijete ulazi u isti ili slični sistem odnosa sa djecom svoje kulture. Očekujemo da će njegovi procesi fuzionisanja, odvajanja i tipovi interakcija biti slični tipovima interakcija ostale djece u predškolskoj i školskoj ustanovi. Ovo će omogućiti veći stepen integracije i dobrog funkcionisanja u novoj društvenoj sredini.

Predškolska i školska ustanova predstavljaju važne društvene ustanove u kojima dijete mora da savlada sledeće odnose:
• Odnos sa vaspitačem ili učiteljem, na koga dijete prenosi svoja pozitivna i negativna osećajna iskustva vezana za ličnosti roditelja.
• Ono sada obnavlja obrasce fuzionisanja i odvajanja koje je donijelo iz porodičnog kruga i istovrijemeno želi da se približi i udalji od ove važne odrasle figure.
• Oživljavanje i prenos ranijih osećajnih sadržaja, strahovanja, otpora i neprijateljstva vezanih za roditelje i obrazaca ponašanja, može biti izvor sukoba sa ustanovom u celini.
• Uspostavljanje odnosa sa grupom djece predstavlja najvažniji „posao” za dijete.
• Dječje grupe, struktura i organizacija nude dijetetu bogata nova osećajna i socijalna iskustva i nameću mu pritiske, regulacije, takmičenje, rivaliziranje i disciplinu.

 

Rating: 5.0/5. From 1 vote.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

  • 21 stranica
  • Metodika vaspitno obrazovnog rada Prof. Dr. Borka Vukajlovic
  • Školska godina: Prof. Dr. Borka Vukajlovic
  • Seminarski radovi, Skripte, Pedagogija
  • Bosna i Hercegovina,  Banja Luka,  Nezavisni univerzitet Banja Luka  

Više u Pedagogija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari