Odlomak

Fizičko geografski odnosi na Deliblatskoj peščari

1. Geografski položaj

U jugoistočnom delu Panonske nizije, u južnom Banatu, između Tamiške, Vršačke i ravni Dunava u pravcu JI-SZ pruža se plato dužine 60 i širine 25 km. Nadvisuje okolni teren i odlikuje ga lesni i peskoviti geološki sastav. U njegovom jugoistočnom delu se nalazi najveća evropska kontinentalna Peščara, elipsastog oblika dimenzija 35 sa 20 km. Veći deo ovog područja zahvata SRP „Deliblatska peščara“.
2. Reljef i njegov postanak

Plastika terena Deliblatske peščare ima tipičan dinski karakter. Dine se pružaju sa severozapada na jugoistok i imaju oblik izduženih kosa između kojih se nalaze šire ili uže, pliće ili dublje udolice. Padine nekih dina su sstrme a nekih blage; nisu retke i talasaste padine, koje su sastavljene od niza manjih bočnih dina . visinska razlika od vrha do međudinskog prostora znatno varira, ona može bo 20 – 30m da spadne i na 2 – 4m. Poznata je činjenica da je za stvaranje dinskog reljefa najznačajniji vetar. Mišljenja su podeljenja koji je vetar odigrao odlučujuću ulogu pri stvaranju dina Deliblatske peščare, da li jugoistočni vetar – košava, koja duva i danas, ili severoistočni vetar za koji se prepostavlja da je duvao za vreme glacijala. Svakako polazeći od prepostavke da su dine skoro uvek transvezalne na pravac dominirajućeg vetra, smatra da je izdužene kose Deliblatske peščare zbog njihovog pravca severozapad jugoistok i zbog asimetrije severoistočne i jugozapadne strane pojedinih dina – formirao severoistočni vetar ,,koji je duvao sa severoistoka.
3. Klimatske prilike

Pošto se klima i vegetacija jednog kraja tesno povezani, izneće se izvesni meterološki podaci koji će dati bar približnu sliku o opštim klimatskim prilikama Deliblatske peščare. Ali, dok klima, obuhvaćena u širim potezima, ima relativan značaj za vegetaciske jedinice, dotle su mikroklimatski uslovi mnogo značajniji za biljne cenoze zbog neposrednog dejstva.

Temperatura vazduha. Ako se analiziraju srednje mesečne temperature vazduha za pet godina, vidi se da je januarska oko -1C0, dok je julska manja od 23C0, tj, manja od prosečne julske temperature, karakteristične inače za Vojvodinu. Međutim ove vrednosti su blizu srednjoj januarskoj i srednjoj julskoj temperaturi Vojvodine. Prema tome, kao što u celoj ovoj oblasti tako i na deliblatskoj peščari pretežno vlada kontinetalna klima. Ali, zbog geografskog položaja Vojvodine, na njenu klimu utiče i blaža serdnjeevropska, a do izvesne mere i mediteranska klima, te ona ima umereniji karakter nego što je slučaj u područiju tipične aridne klime.
Padavine i vetrovi. Za Vojvodinu prosečna količina godišnjih taloga iznosi oko 600 – 625mm. Dok je prosečna količina padavina na Deliblatskoj peščari se kolebala između 700 i 800mm. Prema tome Deliblatska peščara ulazila bi u sastav jednog jugoistočnog banatskog područija, koje ima nešto veću količinu godišnjih padavina od ostalog dela Vojvodine. Iz podataka o srednjim mesečnim padavinama vidi se da je najviše padavina bilo u maju i junu, tj, krajem proleća i početkom leta, u doba kada je i vegetacija na Deliblatskoj peščari najbujnija i najšarolikija. Pri upoređivanju odnosa između količine isparavanja i količine padavina vidi se da je na deliblatskoj peščari isparavanje znatno veće od količine padavina. Ova pojave je, izgleda, uopšte karakteristična za klimu Vojvodine.
Na Deliblatskoj peščari registrovani su vetrovi svih pravaca, ali samo vrlo malom broju njih pripada značajna uloga. Kako se vidi na ružama vetrova: severni, severoistočni i južni vetrovi su skoro beznačajni. Takođe zapadni i istočni vetrovi vrlo retko duvaju, jedino u toku leta zapadnjak je nešto češći, dok je istočnjak češći u jesen. Značajni su vetrovi pravca severozapad i jugozapad, jer obadva donose kišu;njihova učestalost povećava se u toku proleća i leta. Ali, najistaknutiju ulogu ima jugoistočni vetar-košava. Ovaj vetar se javlja kao jedan od odlučujućih faktora za klimu Deliblatske peščare. Sem toga košava se javlja i značajnim ekološkim faktorom za biljni pokrivač Deliblatske peščare zbog razornog dejstva na peščanu podlogu i na samu vegetaciju. Košava, kao hladan i suv vetar, najčešće duva u toku zime, ranog proleća leta i pozne jeseni.

Rating: 5.0/5. From 1 vote.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Geografija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari