Odlomak

Inflacija je povećanje agregatne razine cijena u odnosu na vrijednost novca. Pojam inflacije također se može definirati kao pad vrijednosti novca.
Vrijednost novca označava njegova kupovna moć. Dakle, ako u određenoj privredi postoji inflacija, kupovna moć te valute pada.
Jednostavna formula stope inflacije glasi:
SI = [(razina cijena vremenskog razdoblja 2 – razina cijena vremenskog razdoblja 1 ) / razina cijena vremenskog razdoblja 1] x 100
Za mjerenje inflacije još se koristi i Indeks potrošačkih cijena (CPI) koji mjeri troškove tržišne košare dobara i usluga potrebnih za svakodnevni život. Osim toga koristi se i GDP deflator i rjeđe indeks proizvođačkih cijena.
Deflacija je proces smanjivanja opće razine cijena, suprotan inflaciji, dok je dezinflacija proces smanjivanja stope inflacije. O inflaciji se zna jako mnogo, ali ipak nedovoljno da bi se mogla “izliječiti”.
Inflacija je specifična po tome što ne bira ni mjesto ni vrijeme gdje će se javiti; to mogu biti razvijene ali i nerazvijene zemlje, površinom male i velike… Druga specifičnost je što se nikad ne javlja dva puta u istom obliku.
Inflacija se može dogoditi i preko noći, ali naznaka za njen dolazak ipak ima. To su receflacija (recesija+inflacija) i stagflacija (stagnacija+inflacija).
Recesija je blagi gospodarski poremećaj, a stagnacija je vrijeme mirovanja gospodarskih promjena. Dakle, pojavom blagih gospodarskih poremećaja, ukoliko postanu mnogobrojniji i veći, možemo biti sigurni kako će se na kraju dogoditi inflacija kao najteži oblik gospodarskih poremećaja.
Heterodoksni programi uvode se u privrede sa visokom i istrajnom inflacijom, èiji su uzroènici u dve vrste rigidnosti: institucionalne rigidnosti: nasleðena indeksacija, rigidni ugorovi; .oèekujuæe. rigidnosti, proistekle iz odsustva kredibiliteta i poverenja u vladu da æe sprovesti plan.

Razbijanje inflatorne inercije je važno zato .to u prvom redu koristi vladi, njene finansije postaju transparentne, prihodi postaju manje podlo.ni inflatornom obrezvreðenju. Kasniji razvoj nesumnjivo zavisi od kompetentnosti vlade da vodi program i od kredibiliteta koji u.iva kod aktera.
Novac je specifična roba koju je razvitak robne proizvodnje i razmjene izdvojio iz ostalog robnog svijeta da monopolski vrši ulogu općeg ekvivalenta. Na taj način novac predstavlja prometnu vrijednost koja je apstraktan izraz cjelokupnog bogatstva društvene zajednice, a ujedno služi i kao univerzalno sredstvo za međusobno uspoređivanje i razmjenjivanje svih proizvoda ljudskog rada.
Novac je ekonomsko dobro koje služi u razmjeni materijalnih dobara i usluga između učesnika u robnom prometu. On je nastao kao objektivna potreba efikasnijeg funkcionisanja robne proizvodnje. U toku svog istorijskog razvoja ulogu novca su obavljale veoma razliličite vrste materijala od stoke preko metala do današnjeg čistog papirnog novca. Razvoj novca je direktno vezan za razvoj robne proizvodnje. U početku su se robe mijenjale jedna za drugu (R-R) – trampa, u kasnijem periodu bilo je moguće za jednu vrstu robe dobiti bilo koju drugu ili više njih u istoj vrijednosti i na kraju se izdvojila jedna vrsta robe koja je postala opšti ekvivalent koju su prihvatali svi učesnici razmjene odnosno novac u današnjem smislu riječi.
U okviru inflacije novac ima nekoliko jako bitnu ulogu i nekoliko funkcija.

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Ekonomija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari