-   Zakonska zaštita softvera -

Sadržaj

Uvod.....................................................................................................................................2

Osnovi intelektualne svojine................................................................................................4

Patenti..................................................................................................................................4

Trgovačke marke.................................................................................................................6

Dizajn...................................................................................................................................7

Autorsko pravo.................................................................................................................... 7

Žigovi...................................................................................................................................9

Kršenje autorskih prava softvera......................................................................................... 9

Softverska piraterija...........................................................................................................11

Softver i različita prava intelektualne svojine....................................................................13

Zaštita softvera...................................................................................................................14

Međunarodna zaštita softvera pravima intelektualne svojine............................................14

WIPO................................................................................................................................. 16

Softverski patenti - problemi............................................................................................. 17

Patentni sistem u Srbiji, Sjedinjenim Američkim Državama, zemljama Evropske unije i 
Kini....................................................................................................................................18

Regulativa u Srbiji.............................................................................................................18

Zakon o patentima Republike Srbije.................................................................................19

Patentna prijava..................................................................................................................24

Regulativa Sjedinjenih Američkih Država........................................................................26

Regulativa Evropske unije................................................................................................. 30

Regulativa u Kini............................................................................................................... 35

Zaključak........................................................................................................................... 39

Literatura............................................................................................................................40

2

background image

Osnovi intelektualne svojine

Skoro svaki korisnik je i potencijalni stvaralac intelektualne svojine. Njena zaštita, preko 

sistema nacionalnih i međunarodnih pravila, koja se zovu prava intelektualne svojine, 

neophodna je radi sticanja i finansiranja inovacija i kreativnosti, koje za uzvrat, vode ka 

ekonomskom,   kulturnom   i   socijalnom   napretku.   Zaštita   intelektualne   svojine   takođe 

podstiče proizvodnju i širenje znanja i širokog asortimana kvalitetnih proizvoda i usluga. 

Prava na intelektualnu svojinu stvaraju dodatnu vrednost za potrošače i mogu da budu 

garancija za poreklo i kvalitet.

Zaštita intelektualne svojine doprinosi ekonomskom rastu kako u razvijenim, tako i u 

zemljama u razvoju tako što podstiče inovacije, kulturnu raznolikost i tehnički razvoj kao 

deo šireg političkog okvira. Ukoliko se pravilno koriste, prava na intelektualnu svojinu 

takođe mogu predstavljati ključna sredstva za iskorenjivanje siromaštva putem trgovine.

Intelektualna svojina, poznatija kao IP (

Intellectual Property

) obuhvata oblasti patenata, 

robnih   marki,   žigova,   modela,   uzoraka,   geografskih   oznaka,   porekla,   topografije 

intergrisanih kola, zaštite od kopiranja, poslovnih tajni, autorsko i srodna prava.

Pet osnovnih oblasti, koje se vezuju za intelektualnu svojinu su:

1)

Patenti

2)

Trgovačke marke

3)

Dizajn

4)

Autorska prava

5)

Žigovi

4

Patenti

Patent je novi ili poboljšani proizvodi ili procesi koji se mogu primeniti u industriji. 

Patent dozvoljava pronalazaču, da određeni vremenski period, odlučuje kome će dati 

odobrenje   za   proizvodnju,   prodaju   i   upotrebu   tog   proizvoda.   Da   bi   proizvod   bio 

registrovan   kao   patent,   mora   da   ispunjava   specijalne   uslove.   Većina   patenata   je 

napravljena da bi se primenjivala na poznatoj tehnologiji. Tehnologija patenata ne mora 

da bude kompleksna. Prava patenata su teritorijalna, različita su od države do države a i 

zavise i od oblasti nauke u kojoj se mogu primeniti. Iako su retko gde prava dobro 

formulisana, patent može da bude od velike vrednosti za pronalazača, a neretko može da 

bude  od  koristi  i  drugima.  Preko  ostvarivanja   prava   na  licencu,  drugi   mogu  koristiti 

patent. Takođe, može se naučiti dosta iz tehnologije tuđih patenata. Postoje brojne pravne 

institucije koje pokušavaju da zaštite intelektualno vlasništvo. Patenti se veoma cesto 

koriste kao zaštita u takvim slučajevima.

Prema   Zakonu   i   patentima

1

  (član   8.)   pronalazak   je   nov   ako   nije   obuhvaćen   stanjem 

tehnike. Pod stanjem tehnike podrazumeva se sve što je učinjeno dostupnim javnosti u 

svetu pismenim ili usmenim putem, upotrebom ili na bilo koji drugi način pre datuma 

podnošenja prijave patenta. Smatra se da pronalazak ima inventivni nivo ako rešenje 

određenog problema za stručnjaka iz odgovarajuće oblasti na očigledan način ne proizlazi 

iz   stanja   tehnike.  Smatra   se   da  je  pronalazak  industrijski  primjenljiv   ako  je  predmet 

pronalaska tehnički izvodljiv i ako se može proizvesti ili upotrebiti u bilo kojoj oblasti 

industrije i u poljoprivredi.[22]

1

 

"Službeni list SCG" br.32/2004 - 2.7. 2004.godine

5

background image

Trgovačke marke

Trgovačka marka je pojam vezan za identitet brendova, koristi se za robe i usluge da bi 

napravila razliku među različitim proizvođačima. Trgovačka marka može biti reč, dizajn 

ili njihova kombinacija  koju koristi proizvođač da bi svoj proizvod ili uslugu učinio 

prepoznatljivim. Iako postoji poseban pojam marka usluge, retko se koristi. Trgovačke 

marke   su   pravno   zaštićene,   ali   se   prvenstveno   koriste   da   bi   se   izdvojio   brend   koji 

tradicionalno obećava visok kvalitet proizvoda i usluge. Očekivaćemo da automobil koji 

nosi   marku   Rolls   Royce   biti   superiorniji   od   onog   koji   nosi   oznaku   Yugo.   Može   se 

upotrebiti bilo kakav simbol ili ime da bi se identifikovao proizvod.

Dva   simbola   vezana   za   trgovačku   marku   ™   (simbol   trgovačke   marke)   i   ®   (simbol 

registrovane trgovačke marke) predstavljaju status marke i nivo zaštite. Dok se ™ može 

koristiti za bilo koju opštu zakonsku upotrebu marke, znak ® može da koristi samo 

vlasnik registrovane marke sa relevantnim nacionalnim nadležnostima.

Dizajn

Dizajn   je   pojam   vezan   za   izgled   proizvoda,   primenjuje   se   na   izgled   celog   ili   dela 

proizvoda. Dizajn podrazumeva boje, font, teksturu materijala, konture i oblik proizvoda 

kao i njegovu ornamentaciju.

Autorsko pravo

Autorsko pravo je pojam vezan za zaštitu. Autorskim pravom se štite književna dela 

(romani,   pesme   i   dr.),   pozorišna   dela,   priručnici,   novine,   računarski   programi,   baze 

podataka, filmovi, muzička dela, koreografska dela, dela slikarstva, grafike, fotografije i 

skulpture,   arhitekture,   primenjenih   umetnosti,   kartografska   dela,   tehnički   crteži   i   dr.. 

Međutim, autorska prava ne mogu zaštiti ideje, naslove ili imena. Izvorni stvaraoci dela 

7

Želiš da pročitaš svih 41 strana?

Prijavi se i preuzmi ceo dokument.

Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.

Slični dokumenti