Značaj motivacije u organizaciji
1
FAKULTET ZA POSLOVNE STUDIJE I PRAVO
ORGANIZACIONA KULTURA I PONAŠANJE
TEMA: Značaj motivacije u organizaciji
Profesor: Student:
2
SADRŽAJ
UVOD....................................................................................................................3
1. Organizacija i njen uticaj na motivaciju zaposlenih..........................................4
1.1.Značaj motivacije..................................................................................6
2. Razvoj teorije motivacije...................................................................................7
2.1. Sadržajne teorije...................................................................................7
2.2. Teorije procesa.....................................................................................9
3. Motivacione tehnike........................................................................................10
3.1. Materijalne tehnike.............................................................................10
3.2. Nematerijelne tehnike.........................................................................11
4. Istraživanje motivacije u organizacijama........................................................12
ZAKLJUČAK......................................................................................................15
LITERATURA....................................................................................................17

4
1.Organizacija i njen uticaj na motivaciju zaposlenih
"U preduzetničkom društvu briga za zaposlene i njihovu motivaciju, specijalizaciju i
promociju postaje delom programa uspostavljanja i razvoja integralnog kvaliteta preduzeća.
Najproduktivnija preduzeća nastala su postavljanjem premise da se zaposleni sasvim aktivno
uključuju u njegov život jer im rad u tom preduzeću pričinjava zadovoljstvo. Menadžeri i
istraživači menadžmenta odavno veruju da se organizacioni ciljevi ne mogu ostvariti ukoliko
ne postoji privrženost članova organizacije. Motivacija je psihološka karakteristika ljudi koja
utiče na stepen predanosti pojedinca."
Celina radnog procesa počiva na odredjenoj strukturi, pri čemu ukupna atmosfera organizacije
i njene istitucije moraju obezbediti da se dobar i kvalitetan rad ceni, a da aljkav i površan rad
izaziva socijalno distanciranje i osudu. Prateći istorijski tok i sled razvoja teorijske misli o
organizacijama, i u tom kontekstu različite parcijalne i šire postupke i elaboracije o
organizaciji, na globalnom planu, mogu se prepoznati različiti pristupi. Prvi i nezaobilazni
pristup sadržan u okviru klasične teorije organizacije predstavlja Tejlorov način i model.
Tejlor je u svom empirijskom i teorijskom radu o organizaciji polazio od opštih pretpostavki o
čoveku. Drugi set pitanja od kojih je polazio odnosio se na iznalaženje mogućnosti smanjenja
troškova, i to ne samo u rada već i materijala. Naime, on je pokušao da odredi "pošteni dnevni
rad" i "poštenu nagradu za rad". U tom kontekstu on se prvi ozbiljno suočio sa problemom
motivacije. Za njega su bitna tri činioca za motivaciju za rad, i to: fizički uslovi rada, tehničko
modeliranje rada i plata. Prema Tejlorovim premisama pozitivnu vrednost za dobar rad ima
isključivo novac, odnosno, zaposleni će biti motivisani za rad, ukoliko su nagrade i kazne
neposredno povezane s radnom efikasnošću, tj. izvršenjem radnog zadatka, u skladu sa
postavljenim standardima organizacije. Tejlorova organizacija zasnovana je na hronometru
(odnos pokret-vreme), imala je velike ambicije u favorizovanju komadnog sistema plaćanja.
Njegov sistem organizacije zahteva ekstremnu kontrolu kretanja rada i njegovog izvršavanja.
U ovoj ideji sažeta je namera da se kroz strogo definisani radni zadatak poveća kvalitet i
kvantitet rada. Medjutim, radnici na Zapadu nisu nikada do kraja prihvatili Tejlorizam, s
obzirom da se svaki pokret radnika u radnom procesu sveo na vremenski usko odredjen
raspon, a što je za posledicu imalo enormno iscrpljivanje zaposlenih i potenciralo psihičke
stresove i tegobe. Sa druge strane, zanemarivalo je ljudske i moralne vrline radnika. U
Tejlorovoj studiji o organizaciji rada, radnik je tretiran kao dodatak mašini.
Ovakav pristup je bio podsticaj za istraživanje brojnih autora koji se svrstavaju u školu
medjuljudskih odnosa. Oni su u teorijskom pogledu dali temejle sagledavanja ljudske
dimenzije rada, u okviru kojeg je i fenomen motivacije.
Istraživajući uticaj uslova rada na produktivnost sasvim neočekivano je grupa autora na čelu
sa Mejom došla do otkrića koja su bacila novo svetlo na odnos čoveka i njegovog rada i
usmerila istraživanje u novom pravcu. Istraživanje Meja je iniciralo i stimulisalo brojna
istraživanja društvenih faktora radne sredine, a pre svega karaktera medjuljudskiih odnosa i
neformalnih grupa, koje su tada otkrivene. Osnovna postavka od koje je polazio Mejo kada je
reč o čoveku, sasvim su suprotne teoriji racionalno-ekonomskog čoveka (Tejlor). Mejo u prvi
plan stavlja socijalne potrebe i njihovo zadovoljavanje od čega u krajnjoj instanci zavisi
Stoner, Dž., Friman, E., Gilbert, D.,
Menadžment
, Želnid, Beograd 2000. str.408
5
motivacija za rad. Dakle, kod ovog organizacijskog modela i pristupa insistiralo se na uskoj
povezanosti između socijalnih odnosa i produktivnosti rada. Znači, proizvodjači će više, bolje,
odgovornie i savesnije raditi, samo i tada, kada su zadovoljni i srećni u radnoj sredini.
Organizacija i kontrola izvršivanja radnih zadataka, prebacuje se sa rukovodioca na zaposlene
i na njihove medjusobne odnose, insistira se na formiranju kohezionih grupa.
Nesporna zasluga istraživanja Meja i čitavog pokreta medjuljudskih odnosa je što su pokazali
da čovek nije samo racionalno, biološko već i psihološko i sociološko biće. Prema tome, što
su u većoj meri zadovoljene socijalne potrebe zaposlenih, utoiko će oni biti marljivi,
produktivniji i imaće pozitivne stavove prema ciljevima i interesima organizacije. Kvalitetan
rad po ovoj teoriji rezultat je, dobre klime u harmoniji medjuljudskih odnosa, stabilnost
radnog mersta i ophodjenje prema zaposlenima od strane rukovodioca, kao i brigom za
njihove porodične probleme. Ostvarivanje ovakvih uslova rada predstavlja značajan doprinos
humanizaciji rada, tj. uspostavljanju sklada izmedju sadržaja radnih zadataka koje čovek
ostvaruje u radnoj sredini i njegovih svojstava kao prirodno-društvenog bića.
U tzv. modifikovanoj teoriji upravljanja Likert ističe potrebu za motivacijom visokog stepena
koja će prožimati celu organizaciju i biti orijentisana na postizanje njenih ciljeva. Da bi se
postigla na visokom nivou uskladjena motivacija, ciljevi organizacije moraju u
zadovoljavajućoj meri sadržavati potrebe pojedinca. Takodje, on ističe potrebi i za sredstvima
motivacije,koja su najdelotvornija i kod kojih se može računati na njihovo povratno dejstvo,
kao i na kumulativne osobine. Treba izbegavati ona sredstva motivacije koja izazivaju
konflikte i time umanjuju delotvornost motivacije.
Visoku produktivnost i zadovoljstvo poslom ispoljavaju saradnici koji su zadovoljni odnosom
rukovodioca prema njima.
"Sem Volton, osnivač kompanije Wal-Mart je dugo godina obilazio svoje radnje širom
zemlje, sve dok organizacija nije postala prevelika. Sa sobom je nosio megafon i javno
pohvaljivao radnike. Nikada nije prekinuo ličnu kontrolu. Službenici su ga obožavali, a on je
preduzimao sve što je neophodno da bi zadržao bliskost sa ljudima za koje je tvrdio da su
odgovorni za uspeh njegove kompanije. Za Voltona, kao i za njegove službenike, obilazak
radnji bio je veoma važan. Na ovaj način službenici su imali ličnu vezu sa menadžmentom.
Ophodio se prema njima sa poštovanjem. Radnike je zvao "saradnici" a ne "radnici" što je
značilo da ovi muškarci i žene imaju poseban interes u kompaniji. Sem Volton će biti
upamćen po tome što je uspeo da motiviše svoje radnike u Wal-Martu."
Istraživanje radnih zadataka i ostvarivanje visoke produktivnosti, uslovljavaju kod zaposlenih
zadovoljstvo u radu. Medjutim, ovaj odnos se mora posmatrati u širem kontekstu, jer su
osećanja pojedinca vezana uz niz individualnih osobina, kao i karakteristikama radnog mesta,
zatim uže i šire radne sredine, standarda, kulture i tradicije. Mejo posebno ističe i insistira na
značaju odgovornosti, samoinicijativi radnika i samostalnosti u radu. On i njegovi saradnici su
istaživanjem utvrdili da društvene uslove radne sredine ( karakter medjuljudskih odnosa,
sistem rukovodjenja i razne socijalne potrebe- za poštovanjem, pripadanjem, ljubavlju) imaju
veći uticaj na produktivnost rada od fizičkih uslova radne sredine i ekonomske motivacije, što
Stoner, Dž., Friman, E., Gilbert, D.,
Menadžment
, Želnid, Beograd 2000. str.407
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti