Odlomak

 

 

1.Uvod

Zoogeografija (geografija životinja) proučava rasprostranjenje životinja na Zemljinoj kugli i otkriva njegove osnovne zakonomernosti. Da bi se razumelo zašto i kako određeni organizmi žive na određenim mestima, mora se obratiti pažnja na klimu, reljef ali i neke istorijske činjenice nastanka kopnenih masa i kontinenata.

1.1. Kontinentalna pomeranja
Ključna stvar za poreklo mnogih organizama je pomeranje kontinenata tokom evolutivnog procesa. Pangea je bila jedinstvena kopnena masa sastavljena od svih današnjih kontinenata.
Ova kopnena masa počela je polako da se razdvaja, a njene komponente polako da se udaljavaju pre oko 240 miliona godina. Pangea se pre oko 200 miliona godina razdvojila na severnu (Laurazija) i južnu (Gondvana) kopnenu masu (Sl. 1).

Laurazija se sastojala od kopnenih masa koje danas predstavljaju Severnu Ameriku, Evropu i Aziju, izuzev Indije. Severna Amerika i Evroazija su počele da se razdvajaju još u doba Jure, ali ostale su spojene na mestu koje se naziva Beringov moreuz.
Gondvana se sastojala od ostalih današnjih kontinenata Južne Amerike, Afrike, Australije, Antartika i Indije. Pre oko 66 miliona godina Gondvana je počela da se razdvaja na Afriku i Južnu Ameriku, dok su Australija i Antartik ostali spojeni.
Tokom Paleogena kontinentalne mase pomerale su se ka današnjim lokacijama. Severna Amerika spojila se sa Južnom Amerikom, preko Centralne Amerike. Indija se odvojila od Madagaskara i pomerila severno, sudarivši se sa Azijom, što je dovelo do stvaranja Himalaja. Antartik i Australija su se razdvojili. Antartik se pomerio ka južnom polu, a Australija ka ekvatoru (Lopatin,I.K.(1995): Zoogeografija, prevod sa ruskog S.Pešić. Zim-Prom, Kragujevac).
1.2. Zoogeografska podela kopna
Rejoniranje kopna ima jako dugu istoriju.Skleter je predložio podeli na šest osnovnih faunističkih oblasti: Paleartičku, Etiopsku, Indijsku, Australijsku , Neartičku i Neotropsku. Skleterovu klasifikaciju mnogi i danas priznaju. Ipak, ona je više puta korigovana.
Posebna pažnja se u poslednje vreme obraća na florističko rejoniranje kopna koje je predložio Tahtadžan. Sistem ima šest carstava: Holartičko, Paleotropsko, Neotropsko, Kapsko, Australijsko i Antarktičko (Sl. 2).

No votes yet.
Please wait…

Prijavi se

Detalji dokumenta

Više u Biologija

Više u Seminarski radovi

Više u Skripte

Komentari