Žrtve krvnih delikata
Univerzitet u Nišu
Pravni fakultet
Tema: Žrtve krvnih delikata
Predmet: Viktimologija
Niš, 2014
Student: Milena Mitic 397/10
Mentor: Mentor: Dr. Darko Dimovski
Žrtve krvnih delikata
1
SADRŽAJ:
5. Ponašanja žrtava krvnih delikata kao doprinos njihovom izvršenju..............................8
1. Uvod

Žrtve krvnih delikata
3
2. Krvni delikti
U određivanju ovoga pojma treba poći od činjenice, da isti pozitivno zakonodavstvo
ne poznaje i da se njegovim definisanjem, izričito, nije bavila ni krivičnopravna ni
kriminološka literatura.
Krivični Zakon Republike Srbije, utvrđujući grupe krivičnih dela, prema grupnimzaštitnim
objektima, sistematizuje krivična dela protiv života i tela, koja tako i naziva. Na isti način
učinjeno je to i u krivičnim zakonima drugih republika bivše SFRJ. U praksi nisu retki
slučajevi, da se upotrebljava pojam "krvni delikti",
bilo kao sinonim za krivična dela protiv
života i tela, bilo kao zajednički naziv za samo neka od njih, a u prvom redu za ubistva i
telesne povrede. Ovaj pojam prisutan je praksi u istoj meri u kojoj su prisutni I drugi slični
pojmovi, kojima se označavaju određene grupe krivičnih dela, kao što su: "seksualni delikti",
"privredni kriminalitet", "politički kriminalitet", i slično. Nepreciznost u pogledu sadržine
krvnih delikata karakteristična je i za sadržinu svih ovih pojmova. Tako se, pod privrednim
kriminalitetom ponekad podrazumevaju sva krivična dela izvršena na štetu imovine pravnih
lica, bez obzira da li su po sistematici krivičnih zakona svrstana u grupe krivičnih dela protiv
privrede ili protiv službene dužnosti, pa čak i u ostale gupe, na primer, protiv imovine, kada
je delo izvršeno na štetu društvene imovine itd. Nisu retki slučajevi da se pod isti pojam
podvode samo krivična dela koja su, prema svom zajedničkom grupnom zaštitnom objektu,
svrstana u grupu krivičnih dela protiv privrede. U drugim slučajevima, pod ovaj pojam
podvode se, pored napred navedenih dela i krivična dela protiv čovečnosti i međunarodnog
prava.
Kada su u pitanju krvni delikti radnjom izvršenja se uvek ide, bez obzira koje je
konkretno krivično delo u pitanju, na povredu fizičkog integriteta čovka. Međutim, treba
imati u vidu, da je kod ovih delikata povreda fizičkog integriteta jedini cilj i da se njome u
potpunosti ostvaruje posledica dela, za razliku od nekih drugih krivičnih dela, gdje cilj isto
tako sadrži povredu fizičkog integriteta, ali ne kao potpun sadržaj već kao njegov deo. Na
primer, radnja izvršenja krivičnog dela teškog razbojništva ide za ostvarivanjem povrede
fizičkog integriteta, ali isto tako i za oduzimanjem tuđe pokretne stvari u nameri da se njenim
prisvajanjem pribavi protivpravna imovinska korist. Povređivanje nije jedini cilj i ne samo to,
već se javlja kao cilj podređen glavnom cilju, a to je oduzimanje tuđe pokretne stvari u
Bačić F., Šeparović Z., "Krivično pravo – posebni deo", Školska knjiga, Zagreb, 1997.
Ovaj materijal je namenjen za učenje i pripremu, ne za predaju.
Slični dokumenti