4
2.1. Pojam inteligencije
Konceptualna definicija inteligencije glasi:
“Inteligencija (u svim kulturama) je sposobnost učenja iz iskustva, rješavanja problema i
korištenja znanja za prilagodbu novim situacijama.”
2
Kako se sve inteligencija opisivala ?
“Inteligencija se različito opisivala kao "sposobnost učenja" (Buckingham), kao "moć dobrih
odgovora sa stanovišta istine ili činjenice" (Thorndike), kao "sposobnost da se nastavi
apstraktno razmišljanje" (Terman), kao "sposobnost pojedinca da se adekvatno prilagodi
relativno novim situacijama u životu" (Pintner), kao "uključuje dva faktora - sposobnost za
znanje i znanje koje posjeduje" (Henmon), kao "sposobnost stjecanja kapaciteta"
(Woodrow).” To su samo neki od stručnjaka koji su dali svoju definiciju i shvatanje pojma
inteligencije, međutim mnogo je njih dalo svoje viđenje.
Albert Ajnštajn je rekao: “Svi su genije. Ali ako sudite ribi po njenoj sposobnosti da se popne
na drvo, ona će proživjeti cijeli svoj život
vjerujući da je glupa.”
Slika 1. Albert Ajnštajn
Svi naučnici koji su se bavili ovom oblašću, davali su različite definicije inteligencije.
Naprimjer, 1921.godine jedan dnevni list je zahtijevao od 14 istaknutih psihologa i profesora
da definišu inteligenciju. Uočeno je da su svih 14 definicija bile različite. Slična situacija se
odigrala 1986. kada je dobijeno 25 različitih definicija: sposobnost rješavanja raznovrsnih
problema u životu; sposobnost apstraktnog mišljenja; prilagođavanja okruženju; mogućnost
saznaje i posjedovanja znanja; opća mogućnost nezavisnosti, originalnosti i produktivnosti u
2
Polgar S.(2017),
My brilliant brain,
Detaljnije vidjeti:
http://www.psych.purdue.edu/
Datum preuzimanja:
01.02.2019.godine.
5
mišljenju; sposobnost rasuđivanja, shvatanja i zaključivanja; urođena opća sposobnost
spoznaje.
“Između mnoštva mogućih definicija ovog pojma možemo izdvojiti jednu operacionalnu
definiciju koja je danas široko prihvaćena u krugovima psihologa. Ta definicija ima svoju
historiju bez koje se teško može razumjeti. Pshihologija se u ovom slučaju tijesno vezala za
razvoj jedne nauke koja danas doživljava svoj puni procvat. Ta nauka je matematička
statistika.”
3
Jedan od prvih i najvećih istraživača inteligencije,
Spirman definisao ju je kao:
shvatanje, uviđanje odnosa između datih
članova;
sposobnost apstraktnog mišljenja, koja je
najčešće vezana za govor.
Slika 2. Charles E. Spearman
“Spirman (Spearman, 1904)
4
pokušao je da izračuna koeficijente korelacije između rezultata
koje su postigli njegovi ispitanici na testovima koji su mjerili različite intelektualne funkcije.
Posmatrajući rezultate on je došao na pomisao da bi bilo moguće objasniti sve dobijene
koeficijente utjecajem jednog faktora kojeg je obilježio
gfaktor.
Po njemu u svakoj
intelektualnoj aktivnosti presudan je taj faktor, dok je specifičnost te aktivnosti u odnosu na
druge od znatno manje važnosti.”
5
3
Stankov L.(2009),
Intelligence, Conservatism and cognitive ability
, National Institute of Education (NIE), 1
Nanyang Walk, Singapore, str.120.
4
Charles E. Spearman, rođen 10. septembra 1863. u Londonu, Engleska, umro je 17. septembra 1945. u
Londonu, britanski psiholog koji je teoretizirao da je opći faktor inteligencije, g, prisutan u različitim stepenima
u različitim ljudskim sposobnostima.
5
Op.cit. Stankov L.(2009), Intelligence, Conservatism and cognitive ability, National Institute of Education (NIE),
Nanyang Walk, Singapore, str.121.
7
Veoma je često zastupljeno mišljenje da je emocionalna inteligencija najbliža čovjeku te
najznačajnija vrsta inteligencije. “Emocionalna inteligencija je rezultat dva područja
psiholoških istraživanja koja su se pojavila prije više od četrdeset godina. Prvo područje,
kognicija i utjecaj, uključivalo je kako kognitivni i emocionalni procesi međusobno djeluju
kako bi se poboljšalo razmišljanje.”
11
2.2. Inteligencija kao sociološka kategorija
Kada se posmatra sa sociološke strane, inteligencija određuje društvo. Termin inteligencija je
ruskog porijekla i prvi put se upotrebljava u 19. stoljeću. Kao takav pojam bila je
predodređena za pojedince sa fakultetskim obrazovanjem te je namijenjena sloju
“kultiviranih” i označavala je njihovu posebnost u odnosu na ostale ljude koji su
neobrazovani, ali i na postojeću državnu vlast.
2.2.1. Pojam intelektualac
Često se postavlja pitanje: Ko je intelektualac? Na to pitanje postoje raznoliki odgovori.
Postoji odgovor koji se temelji na profesionalnom kriteriju. On se očituje u definiciji J. Le
Goffa
12
. Prema njemu riječ intelektualac “označava one kojima je zanat misliti i prenositi
svoje mišljenje na druge.” Druge definicije uzimaju operativni značaj kao bazu određivanja pa
tako smatraju intelektualcima one skupine ljudi čiji članovi potaknuti ličnim sklonostima ili
obavezama profesionalne uloge koriste apstraktan i simboličan način mišljenja, izražavanja i
komuniciranja.
13
Dva su načina obrazovanja danas. Jedan se odvija putem škole, a drugi putem samoučenja.
Škola je redoviti put, ali je bilo u prošlosti, a ima i danas, priličan broj velikih ljudi koji su
sami sebe obrazovali (self-made-men) i postali intelektualci. Premda škola nije isključivi put,
ipak u naše doba akademsko obrazovanje predstavlja redoviti pristup u skupinu
intelektualaca.
11
Brackett M.A. Rivers S.E. Salovey P.(2011),
Emotional Intelligence: Implications for Personal, Social,
Academic, and Workplace Success,
Yale University
, str.
89.
12
Jacques Le Goff (Toulon, 1. januara 1924. – Pariz, 1. aprila 2014.), francuski historičar i dopisni član Hrvatske
akademije nauke i umjetnosti
13
Bezić, Ž. (1988).
Tko je i što je intelektualac?.
Crkva u svijetu, str.334. Detaljnije vidjeti:
https://hrcak.srce.hr/85823
Datum preuzimanja: 02.02.2019.godine.
