SVEUĈILIŠTE U SPLITU
EKONOMSKI FAKULTET
ZAVRŠNI RAD
PROMET I TURIZAM:
RAZVOJNI PROBLEMI I POTENCIJALI
Mentor: Student:
Prof.dr.sc. Lidija Petrić
Ante Goleš
Split,kolovoz, 2017
4
2.PROMET
Promet je ukupnost razliĉitih prijevoznih, poštansko-telegrafsko-telefonskih usluga, koje kao
samostalne gospodarske djelatnosti imaju korisni uĉinak u premještanju materijalnih dobara, prijevozu
ljudi, prijenosu vijesti i izmjeni misli.
1
Promet u svim fazama omogućava funkcioniranje trţišta i ima
nezamjenljivu ulogu, bilo da se odvija kretanjem putnika i robe kao fiziĉki promet (fiziĉka mobilnost)
ili kao virtualni putem elektronskim medija
2
( virtualna mobilnost)
Povijest prometa je veoma dugotrajna a zapoĉela je pojavom jednostavnih pretpovijesnih vozila a
razvila se sve do nadzvuĉnih putniĉkih aviona koje danas posjedujemo. Stoljećima je jedini naĉin
kretanja bilo hodanje ili uz pomoć ţivotinja. Oko 3500. Pr. Kr. izumljen je kotaĉ a potom i vozila na
kotaĉima koja su bila pokretana snagom konja i volova za koje su bile vezane. Kroz 18. I 19. Stoljeće
pojavljuju se parni strojevi i motori s unutarnjim izgaranjem te postupno zamjenjuju ţivotinje i kroz
godine usavršavanja nas dovode do oblika prijevoza kakve danas poznajemo.
3
Zelenika
4
navodi da se pojam promet javlja se u tri razliĉita znaĉenja:
najširi smisao se veţe u odnose meĊu ljudima,
uţi smisao se odnosi na razliĉite oblike meĊuodnosa ekonomske prirode – robni promet,
devizni promet, meĊudrţavni promet i sliĉno,
najuţi smisao obuhvaća „prijevoz ili transport, ali i operacije u vezi s prijevozom robe i
putnika (ljudi) te komunikacije“.
2.1 Znaĉenje prometa u gospodarskim kretanjima
Promet ima osobito znaĉenje u razvitku gospodarstva i društva. Pruţajući usluge prijevoza,
promet je usluţna djelatnost prisutna i nuţna u svim fazama ekonomskog toka. On je sastavni
dio i uvjet svih faza reprodukcije : proizvodnje, razmjene, raspodjele i potrošnje. Bez
uĉinkovitog prometa nezamisliv je gospodarski napredak. U nedostatku sredstava za prijevoz
robe i ljudi, njihovo ekonomsko i socijalno djelovanje bilo bi jako oskudno i ograniĉeno.
5
1
Ĉavrak,V. : „
Makroekonomski managment i strategija prometa Hrvatske
“, Zagreb, 2003 str.16
2
Ibid, str.24
3
https://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_prijevoza
4
Zelenika, R.: “
Prometni sustavi-Tehnologija-Organizacija-Ekonomika-Logistika-Menadžment
”, Ekonomski
fakultet, Rijeka, 2001., str. 39-48.
5
Pašalić,Ţ.“:
Promet i gospodarstveni razvoj
“, Ekonomski fakultet, Split, 2012
5
Promet ima kljuĉnu ulogu u ekonomskoj aktivnosti. Što više, on je prva od svih ekonomskih
djelatnosti koja pridonosi stvaranju nacionalnog proizvoda i koja je bitna u njegovoj
realizaciji. Budući da je izvedena potraţnja za prometnim uslugama dio agregatne potraţnje,
logiĉno je da ukupni gospodarski rast izaziva rast prometnog sustava ( proizvodnje prometnih
usluga). Jednako se tako moţe utvrditi i obratna veza tj. da poboljšanja prometnog sustava
utjeĉu na stopu općeg gospodarskog rasta, budući da je promet jedan od faktora proizvodnje
koji se moţe supstituirati za druge, u ovisnosti o teologijama i relativnim cijenama faktora
proizvodnje. Osim navedenih izravnih veza, jednako su tako dokazani potencijalni pozitivni
neziravni utjecaji promenta na gospodarstvo (eksterne ekonomije). Oĉito je lako dokazati da
promet (transport i komunikacije) pospješuje gospodarski razvoj, kao što i gospodarstveni i
ukupni razvitak potiĉu razvoj prometa. Naĉelno kazano, stopa gospodarskog rasta, više nego
ikoji rast uopće , odreĊena je kvalitetom prometnog sustava.
6
Za gospodarski i svaki drugi napredak nekoga podruĉja, bilo na lokalnoj bilo na regionalnoj
ili pak na drţavnoj razini, prvi i temeljni preduvjet jest razvijeni transport i promet.
Promatrajući transport i promet s motrišta razvoja narodnih gospodarstva ĉini se bitnim
istaknuti da razvoj transportnih i prometnih sustava pridonosi ne samo svladavanju prostornih
i vremenskih, odnosno prirodnih zapreka meĊunarodnoj razmjeni, već i da transport i promet
poĉev od industrijske revolucije u osamnaestom stoljeću podstiĉe gospodarski rast, a u novije
vrijeme ublaţava recesije i podstiĉe gospodarski oporavak. Od 19.’ Stoljeća transport i promet
preuzima ulogu aktivnoga promotora gospodarskog razvoja tako da je još 1922. godine
Marshall ustvrdio:” …Vladajuća je ekonomska ĉinjenica našega vlastitoga doba razvoj ne
industrije već transportnih djelatnosti. “
7
Promet je usluţna djelatnost, a vrijednost prometne usluge povećava vrijednost svakog
proizvoda na trţištu, jer je nemoguće u svjetskom gospodarstvu iznaći proizvod u ĉijoj
proizvodnji makar u jednom segmentu nije sudjelovao i promet. O kvaliteti prometa ovisi i
kvaliteta finalnog proizvoda, a o cijeni prometne usluge ovisi i cijena proizvoda na trţištu.
Promet je jedna od osnovnih grana gospodarstva koja omogućava ne samo djelovanje ostalih
gospodarstvenih djelatnosti, već i društveni razvitak
8
6
Pašalić,Ţ.“:
Promet i gospodarstveni razvoj
“, Ekonomski fakultet, Split, 2012
7
Zelenika, R.: “Prometni
sustavi-Tehnologija-Organizacija-Ekonomika-Logistika-Menadžmen
t”, Ekonomski
fakultet, Rijeka, 2001., str.81
8
Mrnjavac E.: “
Promet u turizmu
”, Fakultet za turistiĉki i hotelski menadţment, Opatija 2002. , str. 42.
7
2.2 Podjela prometa
Podjelu i klasifikaciju prometa, razliĉiti autori izradili su polazeći od razliĉitih kriterija. Kako
ne postoje jedinstveni kriteriji podjele, za razliĉite svrhe upotrebljavaju se razliĉiti kriteriji.
Smisao bilo kakve podjele je u tome da se jasnije sagledavaju pojedine specifiĉnosti
promatranog segmenta. Zbog toga se za podjele prometa uzimaju razna njegova obiljeţja kao
kriterij podjele. Sve podjele prometa u biti polaze od njegovih osnovnih ĉimbenika a to su:
upravljaĉ (ĉovjek), prometnica (prometni put), prometalo (vozilo, prometno sredstvo), objekt
prijevoza (teret, putnici) i okolina.
12
VRSTE
PROMETA
PROMETNICA
PROMETNO
SREDSTVO
UPRAVLJAĈ
OBJEKT
PRIJEVOZA
CESTOVNI
Cesta
Noge,bicikl,ţivotinjske
zaprege,
automobil,
tramvaj, ţivotinje za
jahanje
Pješak,
koĉijaš,
vozaĉ, jahaĉ
Roba, putnici
ŢELJEZNIĈKI
Ţeljezniĉka pruga
Prisilno voĊena vozila
StojovoĊa,
vlakovoĊa
Roba, putnici
ZRAĈNI
Zrak
Zrakoplov, helikopter
Pilot, posada
Roba, putnici
VODNI(Plovidba)
Vodena površina
Brod, laĊa
Kapetan, kormilar,
posada
Roba, putnici
PRIJENOS
VIJESTI
I
INFORMACIJA
Ţica,
beţiĉno
optiĉka vlakna
Modificirani
strujni
tijekovi, radio-valovi,
svjetlost, znakovi
Govornik,
pisar,
radist
Govor,
zvuk.
Slika
PRIJENOS
ENERGIJE
Elektiĉna
mreţa,
razliĉiti ureĊaji
Cjevovodi, toplovodi
Ekipe ljudi
Energija
CJEVOVODNI
Cjevovodi,
pokretne vrpce
Razliĉiti ureĊaji
Ekipe ljudi
Tekućine, plinovi.
Krute tvari
Tablica
1:
Podjela
prometa,
preuzeto
s
:
http://vladimir-cavrak.from.hr/wp-
content/uploads/2015/09/ekonomika-prometa.pdf
12
http://vladimir-cavrak.from.hr/wp-content/uploads/2015/09/ekonomika-prometa.pdf
, str.9
